Tenk – vladar kopnenih bojišnica (IV. dio)
U prva dva desetljeća hladnog rata sovjetski su tenkovi uglavnom imali prednost nad zapadnima kad je riječ o pogonu, ali bili su ravnopravni na polju oklopne zaštite
-
Tenk – vladar kopnenih bojišnica (III. dio)
Ključ uspjeha tenkova u godinama nakon Drugog svjetskog rata bio je u njihovim glavnim oružjima Okončanje Drugog svjetskog rata samo je nakratko dovelo do globalnog razoružanja. Ili bolje rečeno, do raskida ugovora o proizvodnji novih količina …
Tenk – vladar kopnenih bojišnica (II. dio)
Razvoj tenkova od 1939. do 1945. bio je dramatično brz. To i nije bilo iznenađujuće s obzirom na to da projektanti nisu imali nikakva ograničenja. Ili gotovo nikakva
Stoljeća obitelji Keglević
Tijekom 2022. bilo je sedamsto godina otkad je u ispravi hrvatskog bana spomenut prvi poznati pripadnik loze koja će se daleko razgranati te obilježiti povijest hrvatskih, ali i susjednih zemalja
Tenk – vladar kopnenih bojišnica (I. dio)
Rat u Ukrajini pokazao je da tenkovi ostaju neizbježan i bitan dio arsenala svjetskih vojski unatoč svima koji su ga već otpisali.
Francuska industrija vojnih aviona (XVI. dio)
Airbus - uspješna priča europskog jedinstva. U rujnu 1967. sastali su se ministri Francuske, Ujedinjene Kraljevine i SR Njemačke kako bi potpisali sporazum o razumijevanju za pokretanje novog projekta
Trpimir I. – moćan i cijenjen hrvatski vladar
Arheološki lokalitet Rižinice nalazi se u Rupotinama, uz cestu koja od Solina vodi prema Klisu. Kad putujete uzbrdo prema prastaroj kliškoj utvrdi u kojoj je nekad stolovao i naš knez, naći ćete ga s desne strane ceste...
Francuska industrija vojnih aviona (XV. dio
Dok se XX. stoljeće približavalo zadnjoj četvrtini, Dassault je i dalje imao uspješne projekte, a tako je nastavio i u novom tisućljeću
Francuska industrija vojnih aviona (XIV. dio)
Lovački avion Super Mystère trebao je biti iznimno uspješan, ali pokazao se nemalim razočaranjem. Jedini je kupac bilo izraelsko zrakoplovstvo, koje je nabavilo samo 24 primjerka.
Pragmatička sankcija
Hrvatski sabor je 9. ožujka 1712. zakonskim člankom broj 7 prihvatio da, ako u vladarskoj lozi dinastije Habsburg nema muških potomaka koji mogu sjesti na hrvatsko prijestolje, kraljicom može postati i žena.