Kraljevstvo za top
Britanska vojska treba ojačati svoje topništvo i zamijeniti aktualne samohodne haubice AS90. Ministarstvo obrane pokrenulo je stoga projekt Mobile Fires Platform, za čiju su realizaciju najizglednija dva kandidata
-
Teški labud
Glavni razlog za početak razvoja sovjetskog teškog strateškog bombardera Tu-160 bio je razvoj američkog pandana, B-1 Lancera. No ironično je da u osnovi nisu bili potrebni ni SSSR-u ni SAD-u
Kanadski lovci
Nakon osporavanog i neuspješnog pokušaja izravne nabave F-35 Lightninga II, ratno zrakoplovstvo druge najveće zemlje svijeta ostalo je na starim lovcima CF-18 i rabljenim Hornetima koji polako pristižu iz Australije
Samohodni minobacač RAK
Poljska vojska dobila je novi sustav. Domaćeg je dizajna i proizvodnje, a njegove su sposobnosti puno bolje od onih koje imaju konkurentski serijski proizvedeni (i oni razvojni) sustavi u drugim zemljama
Sivi kopljanik
B-1B već je u trenutku ulaska u operativnu uporabu u listopadu 1986. bio zastario, no ipak znatno napredniji od svih sovjetskih bombardera
Kamo idu nosači zrakoplova? (II. dio): Skupa nadmoć
Zagovornici gradnje manjih i jeftinijih američkih nosača predlažu da se novac namijenjen gradnji klase Ford preraspodijeli na jeftinije nuklearne nosače te veći broj višenamjenskih brodova s ravnom palubom
Kamo idu nosači zrakoplova? (I. dio): (Ne)probojna obrana
Gradnja, opremanje, održavanje i operativna uporaba kapitalnih brodova Američke ratne mornarice sve su skuplji, a protubrodski projektili koji su im glavna prijetnja sve opasniji
Pokretna krila: Najuspjeliji paneuropski projekt
Tornado je projektiran za misije napada na dobro branjene ciljeve u protivničkoj dubini. Jedina opcija koja je to omogućavala bila je uporaba krila s promjenjivim kutom nagiba
Neizvjesna budućnost starog ratnika
Britanska vojska još uvijek raspolaže s više stotina oklopnih vozila na gusjenicama Warrior. U tijeku je novi program modernizacije, no već je probio sve rokove i troškove, o čemu se raspravlja i u Parlamentu
Probijanje arktičkog leda
Klimatske promjene i otapanje leda učinili su krajnji sjever našeg planeta "prohodnijim", a otkrića iznimno bogatih zaliha nafte i zemnog plina pobudila su strateški interes velikih sila