Najmanja nordijska zemlja namjerava ulagati više sredstava u svoj obrambeni sektor, ali i povećati sudjelovanje u međunarodnim sigurnosnim sporazumima, misijama i operacijama

Kraljevina Danska jedna je od 12 zemalja koje su 1949. osnovale NATO savez. I sigurno je da NATO jest i ostat će okosnica sigurnosti te sjevernoeuropske zemlje. Isto tako, ona će i dalje biti aktivna u sigurnosnoj i obrambenoj suradnji unutar Europske unije, koja ide ruku pod ruku sa suradnjom unutar NATO-a. No, kao i kod drugih europskih zemalja, ruska invazija na Ukrajinu stvorila je potrebu da Danska ojača vlastite vojne sposobnosti i pokaže svoju predanost kolektivnom odvraćanju i obrani. Dakle, ključni čimbenici koji pokreću modernizaciju danskih oružanih snaga (jednostavno ih nazivaju Forsvaret, tj. Obrana) regionalni su prioriteti, restrukturiranje snaga i sigurnosne prijetnje. Danska je najmanja nordijska zemlja i ima nešto manje od šest milijuna stanovnika. Matični dio njezina teritorija praktički razdvaja Sjeverno i Baltičko more. Njegov najveći dio čini poluotok Jylland te otoci Nørrejyske Ø, Sjælland, Fyn, Lolland, Falster i Langeland. Nešto istočnije u Baltičkom moru je Bornholm. Najveći otok na svijetu Grenland te Ferojski (Farski/Ovčji) otoci u Atlantskom oceanu dio su Danske. U kontekstu potonjih teritorija, koji imaju stanovitu razinu političke autonomije, Danci uzimaju u obzir i sukobljene interese na krajnjem sjeveru našeg planeta. Topljenje polarnih ledenih kapa povećava pomorsku aktivnost, gospodarsko iskorištavanje i teritorijalne sporove. Ukratko, Danska namjerava više ulagati u svoj obrambeni sektor, ali i povećati sudjelovanje u međunarodnim sigurnosnim sporazumima, misijama i operacijama. Želi također dostići potrošnju od dva posto BDP-a na obranu do 2030. godine. U 2024., danski obrambeni proračun iznosi 36,2 milijarde danskih kruna (oko 4,9 milijardi eura). No, zanimljivo je da projekcije za razdoblje od 2024. do 2033. predviđaju dodatni ukupan iznos 143,2 milijarde kruna (19,9 milijardi eura) za različite aktivnosti i projekte koji će ojačati obrambeni sustav.

Trenutačno danske oružane snage (ne računajući domobranstvo) imaju oko 14 500 pripadnika. Većina su profesionalni vojnici, a godišnje se obučava oko 5000 vojnih obveznika. Vojno služenje od sada će biti usmjereno na vještine koje bi bile potrebne u slučaju rata ili nacionalne krize, umjesto dosadašnje koncentracije na ekspedicijske sposobnosti. Glavne ustrojstvene cjeline u Danskoj obrani su Zapovjedništvo kopnene vojske, Zapovjedništvo mornarice, Zapovjedništvo zrakoplovstva, Zapovjedništvo za specijalne operacije i Združeno arktičko zapovjedništvo. Oružane snage raspolažu s više od 13 000 vozila, 60 brodova, 140 aviona i helikoptera te oko 700 000 komada naoružanja i druge opreme.

Oklopni projekti

Kopnena vojska (Hæren) broji oko 8000, ali trebala bi se povećati na 9000 vojnika, kako bi bila sposobna popuniti svoje dvije brigade i devet pukovnija. U sklopu modernizacije kopnene vojske uloženo je u glavne borbene tenkove, a uložit će se i u borbena vozila pješaštva, ali i u oklopne transportere. Ostala predložena ulaganja uključuju kupnju kopnenih sustava protuzračne obrane za poboljšanje zaštite od neprijateljskih zračnih prijetnji, protuoklopna sredstva i laka oklopna vozila.

Danska veza s tenkom Leopard 1 započela je još 1970-ih godina. Neke od primjeraka još imaju na popisima, a neke isporučuju napadnutoj Ukrajini. Modernije Leoparde 2 imaju od 1998. kad su dobili prva vozila iz viškova njemačkih zaliha. Tenkovi su od 2004. do 2006. nadograđeni na standard 2A5DK. Njemačka tvrtka i proizvođač tenka Krauss-Maffei Wegmann modernizirala je tijekom 2020. prva četiri tenka na standard 2A7DK, da bi se na kraju 2023. danska tenkovska flota sastojala od 44 Leoparda u toj konfiguraciji. Nadogradnja uključuje novi i učinkovitiji top, prilagođenost ispaljivanju novih vrsta streljiva, bolju komunikacijsku opremu, bolju zaštitu, klimatizaciju te prilagođenost za instalaciju dodatne pasivne bočne zaštite. Uskoro će biti modernizirana i danska flota borbenih vozila pješaštva na gusjenicama CV9035 DK. Tvrtka BAE Systems objavila je 21. ožujka 2024. da je s danskom agencijom za nabavu i logistiku (DALO), koja djeluje u okviru Ministarstva obrane, potpisala ugovor za nadogradnju tih vozila tijekom srednjeg životnog vijeka (MLU). Nadogradnja predviđa integriranje nove kupole D-serije tvrtke BAE Systems Hägglunds (švedska podružnica BAE Systemsa), koja dizajnira i proizvodi vozila CV90. Nadograđena kupola može primiti top do kalibra 50 mm, a imat će i izraelski protuoklopni vođeni raketni sustav pete generacije SPIKE LR2 te sustav za aktivnu zaštitu Iron Fist. Ostala značajna poboljšanja uključuju najnoviju generaciju senzora, umjetnu inteligenciju i softver za proširenu stvarnost na bojnom polju. Nadograđeni CV90 također će svojim posadama ponuditi značajna ergonomska poboljšanja. Nadogradnje koje pokriva MLU uključuju gumene gusjenice: one smanjuju masu vozila te buku i vibracije koje utječu na posade. Kraljevska danska vojska koristi CV90 od 2007. i u operativnoj uporabi trenutačno je 44 vozila. Nadogradnja bi trebala biti dovršena do 2029., a vrijednost je ugovora oko 400 milijuna američkih dolara. Planira se i nabava dodatnih vozila (nije poznata količina) kako bi se ispunio Cilj sposobnosti koji traži NATO: imati tešku i borbeno spremnu brigadu do 2032. godine. Pokraj sustava za vozila, protuoklopni sustav SPIKE LR2 nabavljen je i za pješačke postrojbe. Sustavom se mogu gađati ciljevi na udaljenosti do 5500 metara korištenjem izravnih ili neizravnih metoda gađanja (izvan linije vidljivosti). Potonja će omogućiti ciljaču napasti ciljeve s druge strane brda, šuma i drugih objekata na terenu, a on može odabrati hoće li koristiti napad odozgo ili izravno. Nabavljena su dva tipa projektila – visokoeksplozivni protuoklopni (HEAT) i višenamjenski, koji se može koristiti za nekoliko različitih vrsta ciljeva, uključujući utvrđene borbene položaje.

Novo jato Piranha

Danska je 2015. godine odlučila zamijeniti svoju vojnu flotu vozila na gusjenicama M113 i vozila na kotačima Piranha III s potpuno novim Piranhama V američke tvrtke General Dynamics European Land Systems (GDELS), tj. njezine švicarske podružnice (Mowag). Nabavljeno je 309 vozila u različitim konfiguracijama i namjenama. Tu su oklopni transporter za mehanizirano pješaštvo, zapovjedna vozila, vozila veze, logistička, inženjerijska i ambulantna vozila te nosač minobacača. Vrijednost je ugovora bila 600 milijuna američkih dolara, a sva su vozila bila isporučena do 2023. Inačice za mehanizirano pješaštvo opremljene su daljinski upravljanom oružanom stanicom Konsberg Protector sa strojnicom 12,7 mm. Vozila su se sastavljala u Danskoj. Zanimljiva je i inačica samohodnog minobacača: odabran je Elbitov minobacač CARDOM 10, najnovija inačica serije CARDOM. Radi se o potpuno autonomnom minobacačkom sustavu kalibra 120 mm s mekim trzanjem. U odnosu na prethodnike, ima dulju cijev kako bi postigao domete do 10 km sa streljivom povećanog dometa. To objašnjava i broj 10 u nazivu. Posadu čini pet članova, zapovjednik, ciljač, punitelj, pomoćnik punitelja i vozač. Minobacač ima sposobnost istodobnog udara više mina u isto vrijeme MRSI (Multiple Rounds Simultaneous Impact). U slučaju kvara, ima ručni sustav rada kao kod vučnih sustava. Sustav upravljanja paljbom (SUP) temelji se na softveru usklađenom s NATO-ovim standardima. U kombinaciji s meteorološkim informacijama (METGM ili METCM) i informacijama s radara za mjerenje brzine mine na ustima cijevi, SUP bi trebao pružati vrlo visoku razinu točnosti. U kombinaciji s automatskim zauzimanjem elemenata za gađanje, ta će tehnologija poboljšati točnost paljbe i smanjiti potrebu za korekcijom paljbe. To utječe na smanjenje vremena na paljbenom položaju i izbjegavanje mogućnosti protupaljbe. SUP je povezan sa sustavom za upravljanje bojištem (BMS), a postupak poziva na paljbu sada se temelji na digitalnim komunikacijskim sredstvima. Ako je potrebno, topnički motritelj može pozvati paljbu i glasovnom komunikacijom. Osim toga, sustav je opremljen poluautomatskim sustavom punjenja koji posadi omogućuje jednostavno upravljanje i paljbu brzinom do 10 mina u minuti. U usporedbi s ručnim punjenjem minobacača, poluautomatski sustav punjenja smanjuje fizički stres posade, čime se poboljšava njezina učinkovitost.

Zaključno s 2020. godinom, danska vojska zaprimila je ukupno 56 GDELS-ovih lakih oklopnih vozila Eagle V u konfiguraciji 4 x 4. Vrijednost narudžbe procijenjena je na oko 42 milijuna eura. Vozila su stigla u pet inačica (ophodna, otvorena i zatvorena izvidnička vozila, elektroničko ratovanje i logistika). Prvi put predstavljen 2010. godine, Eagle V standardno je zaštićen od mina, improviziranih eksplozivnih naprava i balističkih prijetnji. Vozilo, koje je u klasi od deset tona, može prevoziti pet vojnika. Dizelski motor Cummins od 245 KS može postići maksimalnu brzinu od 110 km/h, a na krov se može montirati daljinski upravljana oružna stanica.

Od Francuske prema Izraelu

Danska je još 2017. za svoje topništvo izabrala francuski topnički sustav na kotačima CAESAR 8 x 8 155 mm. Izbor je značio i poraz izraelskog sustava ATMOS 2000 u istom kalibru. Nabavljeno je 19 CAESAR-a, no Danska ih je nedavno donirala Ukrajini. Sad se Danska okrenula onom drugom izboru i od Elbit Systemsa kupila cijevno, ali i raketno topništvo. Izraelska tvrtka objavila je 2. ožujka 2023. da je primila narudžbu za isporuku vrijednu više od 252 milijuna dolara. Kupljeno je 19 haubica ATMOS (119 milijuna dolara) i osam višecijevnih lansera raketa PULS (133 milijuna dolara). Haubice bi trebale biti operativne u roku dvije, a lanseri u roku od tri godine što je znatno dulje od planiranog. Pokazalo se da izraelski sustavi nisu u potpunosti kompatibilni s danskim sustavima za upravljanje paljbom i komunikacijskim sustavima. Ipak, prvi su sustavi već stigli u Dansku. Sustav ATMOS (Autonomous Truck Mounted Howitzer System) nalazi se na kamionskom podvozju Tatra 8 x 8. Ima poluautomatski sustav punjenja, koji omogućuje brzinu paljbe do šest metaka u minuti, a borbeni komplet iznosi 36 projektila. Ovisno o vrsti streljiva, maksimalan je domet 40 km. PULS (Precise & Universal Launching System) može ispaliti širok raspon raketa. Danska planira koristiti rakete 122 mm i 160 mm dometa do 300 km. Nedavno, 2. srpnja 2024., Danci su izveli prvo probno gađanje PULS-om na poligonu Oksbøl. Poznati švedski protuoklopni prijenosni sustav Carl-Gustaf ima dugu povijest u danskim oružanim snagama. Inačica M2 i kasniji M3 u uporabi su od 1970-ih. Prema priopćenju tvrtke Saab, Danska je postala 15. kupac najnovije inačice M4. Vjerojatno je da će to oružje s vremenom zamijeniti ranije inačice. M4 je lakši i kompaktniji od prethodnika. Osim što je kompatibilan s postojećim vrstama streljiva, spreman je također za integraciju modernih ciljničkih sustava i korištenje programabilnog streljiva. Za inženjerijske postrojbe planira se u 2025. godini nabaviti 16 inženjerijskih oklopnih vozila za razminiranje i izvlačenje na platformi WiSENT 2 (proizvođač tvrtka Flensburger Fahrzeugbau Gesellschaft – FFG), kao i lanseri mostova Leguan (tvrtka KNDS Deutschland). Svi ti sustavi temeljeni su na podvozju tenka Leopard 2.

Dolazak Lightninga

Glavne ustrojstvene cjeline Kraljevskog danskog ratnog zrakoplovstva (Flyvevåbnet) tri su taktička krila te krilo za zračni nadzor s objektima za zapovijedanje i kontrolu i radarima. Tri taktička zračna krila sastoje se od šest eskadrila: dvije borbene eskadrile (s avionima F-16A/B Fighting Falcon), jedne zračno-transportne eskadrile (C-130 Hercules) i tri helikopterske eskadrile (EH-101 Merlin, MH-60R Seahawk i AS550 C2 Fennec). Među najznačajnijim događajima u nadolazećim godinama za cijele oružane snage nabava je 27 aviona F-35A Lightning II, koji će zamijeniti zastarjelu flotu F-16. To će biti najskuplji program vojne modernizacije u danskoj povijesti. Ugovor je vrijedan tri milijarde američkih dolara. Tranzicija s jedne platforme na drugu je u tijeku. Prema podacima iz publikacije World Air Forces 2024, Danska je početkom ove godine raspolagala s 33 aviona F-16, a američki državni tajnik Anthony Blinken potvrdio je u srpnju da je neke lovce tog tipa isporučila Ukrajini. U travnju je objavljena danska prodaja 24 letjelice F-16 Argentini. Nova era za Flyvevåbnet započela je 14. rujna 2023. kad su u zračnu bazu Skrydstrup sletjela prva četiri aviona F-35A. Dio dijelova za avione proizvodi se u Danskoj. Za naoružanje se nabavlja 84 projektila zrak-zrak srednjeg dometa AIM-120C-8 AMRAAM. Zrakoplovstvo će modernizirati i zemaljske sustave: s tvrtkom Thales Nederland potpisan je ugovor za nabavu pet mobilnih digitalnih radara Ground Master 200 Multi Mission Compact (GM200 MM/C). Konfiguracija radara koju je ugovorio DALO temelji se na standardiziranom kontejnerskom modulu od 20 stopa (6,1 m). To mu omogućuje brzu instalaciju na širok raspon platformi ili zemaljskih lokacija. Radar GM200 MM/C sposoban je za više misija i Danska će ga koristiti kao dopunu fiksnim radarskim lokacijama koje koristi za nadzor zračnog prostora, posebno kod prijetnji na malim visinama. Radar može otkriti, pratiti i klasificirati širok raspon ciljeva u zraku, uključujući zrakoplove s fiksnim krilima, helikoptere, projektile i besposadne letjelice. Ako je potrebno, te se informacije zatim mogu koristiti za pružanje podataka o ciljanju sustavima protuzračne obrane. Zanimljivo, dok će Danska i Nizozemska koristiti radare GM200 MM/C za nadzor zračnog prostora, Norveška koristi isti radar kao protutopnički za otkrivanje raketa, topničkih granata i minobacačkih mina. Za područje Arktika nabavljaju se besposadne letjelice dugog dometa, no o potencijalnim sustavima još se ne zna mnogo. Zna se da će morati biti sposobni djelovati pri iznimno niskim temperaturama. Investirat će se i u radar za nadzor zračnog prostora na Ferojskim otocima. Lokacija radara dogovorena je u lipnju 2022., trebao bi biti na staroj NATO-ovoj lokaciji na planini Sornfelli, kako bi se osigurao nadzor nad Grenlandom, Islandom i Ujedinjenom Kraljevinom, kao što je to bilo tijekom hladnog rata.

Izvrsne fregate

Danska mornarica (Søværnet) organizirana je u tri eskadre i opremljena je vrlo sposobnim plovilima koja su produkt domaće pameti i proizvodnje. Fokus 1. eskadre (višenamjenske fregate klase Thetis, arktički ophodni brodovi klase Knud Rasmussen…) operacije su u udaljenim područjima, tj. oko Grenlanda i Ferojskih otoka. Glavni kapacitet za pomorsku potporu međunarodnim operacijama te za borbene operacije okupljen je unutar 2. eskadre (fregate klase Iver Huitfeldt, protupodmorničke fregate klase Absalon…) koje su korištene u operacijama u Libiji i Siriji te kao dio Stalnih pomorskih snaga NATO-a. Tu je i 3. eskadra, posvećena je ponajprije nacionalnim operacijama, pomorskom nadzoru i pomoći civilnim strukturama. Tri fregate klase Iver Huitfeldt opremljene su PZO projektilima SM-2. No moguće je da će biti nabavljeni moderniji projektili duljeg dometa SM-6, kako bi se iskoristio kompletan kapacitet fregate i time bi se ispunili Ciljevi sposobnosti NATO-a vezani uz pomorski PZO. Fregate su građene od 2008. do 2011. godine, kad su ušle u operativnu uporabu. Osim PZO-a, osposobljene su i za protubrodsko ratovanje. Imaju i po jedan helikopter MH-60R. Za podmorničko ratovanje namijenjene su dvije fregate klase Absalon i helikopteri Seahawk opremljeni sonarima te protupodmorničkim torpedima. No, dolazi red i na nove platforme, a oslonac se opet traži u domaćim kapacitetima. Sredinom 2023. godine DALO je dodijelio ugovor konzorciju koji uključuje  tvrtke Termu, Odense Maritime Technology i, zanimljivo, mirovinski fond PensionDanmark za dizajn nove klase ophodnog broda. Dizajn bi trebao biti dovršen do sredine 2025. Tada će danska vlada odlučiti o nabavi i izgradnji novih brodova. Sam dizajn uključuje značajke kao što su zelene tehnologije, kako bi se smanjilo oslanjanje na fosilna goriva. Traže se i napredni borbeni, senzorski i komunikacijski sustavi te modularna oprema za misije. Što se tiče te modularnosti, danska mornarička industrija već ima značajno iskustvo s ophodnim brodovima klase Flyvefisken i fregatama klase Absalon. Obje klase drže većinu opreme za misije u izmjenjivim modulima u kontejnerima, što omogućuje brzo prebacivanje između misija. Ako se realizira, novi ophodni brod mogao bi biti temelj i za projekte novih klasa većih brodova poput fregata.

Vojni rok za sve

Promjene u vojsci ne tiču se samo tehnologije. Danska vlada predlaže novi model vojnog roka. Model produljuje razdoblje vojnog roka s četiri na 11 mjeseci od kojih se prvih pet mjeseci sastoji od osnovne vojne obuke i obrazovanja. U sljedećih šest mjeseci ročnici bi obavljali temeljne operativne zadaće u oružanim snagama uz kontinuiranu obuku i školovanje. Vlada predlaže model sa 7500 vojnih obveznika godišnje. Vojnici koji će služiti odabirali bi se lutrijom, izvlačenjem brojeva. U zadnjih deset godina služili su isključivo dragovoljni ročnici. Danska vlada predlaže potpunu ravnopravnost spolova u vojnom roku. To znači da će od 2027. godine svi mladi, Dankinje i Danci, koji su proglašeni sposobnima za vojnu službu biti jednaki u pogledu novačenja. Novi model vojnog roka trebao bi pomoći da se poveća raspoloživ broj vojnog osoblja. U budućnosti ročnici će biti pomoć u popunjavanju aktivnih vojnih postrojbi. Dio je Forsvareta (obrambenog sustava) i dansko domobranstvo (Hjemmeværnet) koje broji više od 43 000 pripadnika. Riječ je o dragovoljcima, od kojih je aktivno više od 13 000. Oni će također imati moderniziranu opremu, a povećat će se sposobnost mobilizacije, što će omogućiti bolju potporu regularnim oružanim snagama i doprinos osiguravanju danske infrastrukture u hitnim slučajevima. Uz povećan proračun za obranu i planirane reforme, danske oružane snage u idućim će se godinama suočavati s nekoliko izazova. Glavni dugoročni izazov odnosi se na novačenje i zadržavanje osoblja. Drugi problem uključuje izazove u održavanju ključne opreme u pripravnosti, što je zajedno s nedostatkom odgovarajuće vojne obuke zbog drugih zadaća prepreka razvoju vojnih sposobnosti. Skupa nabava F-35A, zajedno s planiranim ulaganjima na Arktiku, također bi mogla dovesti do opasnosti da ostali dijelovi Oružanih snaga budu manje razvijani. U slučaju sukoba u blizini Danske, kao što je regija Baltičkog mora, većina raspoloživih i operativnih danskih borbenih sposobnosti podrazumijeva se unutar različitih NATO-ovih operacija.

---

Za kratki PZO

Unatoč tome što je NATO propisao to oružje kao značajan dio srednje pješačke brigade, danskim oružanim snagama više od 15 godina nedostaju sustavi protuzračne obrane kratkog dometa (SHORAD). Naime, 2009. godine raketa je kratkog dometa FIM-92 Stinger povučena iz uporabe. Prema priopćenju za javnost od 16. svibnja 2023., u završnoj je fazi dodjela ugovora za novi sustav protuzračne obrane vrlo kratkog dometa (V-SHORAD). Konkretno, odabir je pao na njemačku tvrtku Rheinmetall. Organizacija za nabavu i logistiku Ministarstva obrane Danske (DALO) dodijelit će joj ugovor za protuzračni sustav Skyranger 30. Kupola tog sustava ima S-pojasni AESA radar za otkrivanje ciljeva, podržan infracrvenim sustavom pretraživanja i praćenja te dva laserska daljinomjera – jedan za ciljeve u zraku, a drugi za ciljeve na zemlji. Kupola je naoružana revolverskim topom Oerlikon KCE kalibra 30 x 173 mm s učinkovitim dometom do 3000 m, brzinom paljbe od 1200 metaka u minuti i sposobnošću ispaljivanja Oerlikonova streljiva AHEAD (Advanced Hit Efficiency And Destruction). To su meci s vremenski tempiranim upaljačima. Svaki metak nosi 160 cilindričnih Volframovih podprojektila, svaki mase 1,25 g. Nakon ispaljivanja, sustav za upravljanje paljbom programira vremenski upaljač kako bi se osigurala detonacija metka i oslobađanje fragmenata u pravo vrijeme i na pravom položaju za stvaranje oblaka krhotina u obliku stošca usmjerenog prema meti. To omogućuje Skyrangeru djelovanje protiv letjelica s fiksnim i rotirajućim krilima, lutajućeg streljiva, krstarećih projektila, pa čak i malih besposadnih letjelica. Mogu se također gađati ciljevi na zemlji. Uz revolverski top KCE, kupola Skyranger 30 opremljena je bacačima dimnih granata za samozaštitu vozila, a mogu se također integrirati dvije rakete zemlja-zrak kratkog dometa, bilo s infracrvenim navođenjem (kao što je FIM-92 Stinger) ili laserskim vođenjem (kao što je Saab RBS 70). Integracija projektila proširuje učinkovit domet sustava od pet do osam kilometara, ovisno o dometu odabranog projektila. DALO u priopćenju navodi da je u tijeku odabir tipa projektila za Skyranger 30. Relativno mala masa kupole Skyranger 30 i činjenica da se njome upravlja na daljinu (bez posade u samoj kupoli), omogućuje da se instalira na platforme na kotačima. Kraljevska danska vojska namjerava integrirati Skyranger 30 na vozilo Piranha V, koje je već u operativnoj uporabi. Ukupna vrijednost ugovora, kao ni broj sustava koji će se nabaviti, nisu navedeni u DALO-ovu priopćenju, ali postoje informacije koje govore da je ukupna vrijednost ugovora 123,6 milijuna eura.

---

Proizvodnja streljiva

Ministarstvo obrane ponovno je preuzelo industrijsko područje poznato kao Krudten (Tvornica praha) u blizini sela Elling, u sjevernom Jyllandu. To je do 2008. bio državni pogon za proizvodnju streljiva pod nazivom Ammunitionsarsenalet (arsenal streljiva), jedini te vrste u Danskoj. Postrojenje je 2008. godine prodano španjolskom proizvođaču streljiva Expal, koji je do 2020. godine njime upravljao pod imenom Denex. Tada je zatvoreno i rasformirano. To je zapravo značilo kraj proizvodnje vojnog streljiva u Danskoj. Postrojenje je ponovno kupljeno kako bi se opet pokrenula nacionalna proizvodnja streljiva u Danskoj. To je, naravno, izravna posljedica ruske invazije na Ukrajinu i promijenjene sigurnosne situacije u Europi.

---

TEKST: Ivan Galović