Angažman Hrvatske vojske počeo je svega desetak minuta nakon razornog potresa. Već u 6:30 potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj stavili su vojsku u najviši stupanj spremnosti i na raspolaganje. Ukupno 420 pripadnika Hrvatske vojske dva je dana sudjelovalo u raščišćavanju ruševina na zagrebačkim ulicama nakon potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb, a hrvatski vojnici pružali su i pomoć bolnicama pogođenim ovom elementarnom nepogodom.

Kao dio sustava domovinske sigurnosti pripadnici Hrvatske vojske dva su dana pomagali gradu Zagrebu i njegovim građanima u sanaciji posljedica snažnog potresa koji je u nedjelju 22. ožujka pogodio glavni grad. Radi se o najvećem potresu u zadnjih 140 godina, jačine 5,3 stupnja po Richterovoj ljestvici, u kojem su teško oštećeni brojni stambeni, kulturni i crkveni objekti u središtu grada.
U dogovoru s gradskim vlastima ukupno 420 pripadnika Hrvatske vojske tijekom dva dana raščišćavalo je zagrebačke prometnice i nogostupe, izvlačili su šutu iz haustora i dvorišta, a hrvatski vojnici pružali su i pomoć bolnicama pogođenim potresom. Na terenu je bilo angažirano i deset inženjerijskih strojeva, odnosno šest utovarivača i četiri istovarivača.
Angažman Hrvatske vojske počeo je svega desetak minuta nakon razornog potresa. Već u 6:30 potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević te načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj stavili su vojsku u najviši stupanj spremnosti i na raspolaganje, a istog trenutka 150 pripadnika uputilo se prema Zagrebu.
“Hrvatska vojska besprijekorno je organizirana, spremna i visokomotivirana pomoći svojem narodu kad je to najpotrebnije. Ujutro odmah nakon potresa 150 pripadnika, koji su snage brzog odgovora, uputili su se prema Zagrebu. Kad smo stigli u samo središte, spoznali smo svu dramatičnost potresa koji se dogodio. Nakon toga organizirali smo se i počeli raščišćavati ruševine u samom središtu Zagreba. Krenuli smo od Trga bana Jelačića i nakon toga disperzirali smo se u sve okolne ulice. S onim što smo vidjeli u prvim prosudbama, planirali smo da će nam trebati dva dana da raščistimo grad Zagreb. Međutim, imperativ nam je bio da u što kraćem vremenu raščistimo prometnice i nogostupe kako bismo omogućili normalno funkcioniranje grada,” objasnio je načelnik Stožera – zamjenik zapovjednika Hrvatske kopnene vojske brigadni general Tihomir Kundid kako se odvijalo raščišćavanje zagrebačkih ulica odmah nakon teške elementarne nepogode.

Pomoć bolnicama

Prvi dan na terenu bilo je angažirano ukupno 250 pripadnika i deset inženjerijskih strojeva koji su otpale komade fasada i crepova odvozili iz središta grada, a do 19 sati očišćeno je kompletno šire središte grada. Uz angažirane vojnike, još ih je 300 bilo u stanju pripravnosti.
Trg bana Josipa Jelačića, Ilicu i zapadni dio grada od ruševina je čistilo 70 pripadnika Hrvatske kopnene vojske iz sastava Inženjerijske pukovnije i mehanizirane bojne Tigrovi i Gromovi Gardijske mehanizirane brigade, dok su pripadnici Zapovjedništva za potporu raspoređeni u Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici gdje su pomagali u preseljenju nedonoščadi i opreme iz oštećenih dijelova bolnice. Osim toga, pripadnici ZzP-a bili su angažirani i u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” kako bi se stanje u toj bolnici što prije normaliziralo. Također, ispred te bolnice Hrvatska vojska podigla je tri šatora. Vojska je bila angažirana i u Jurišićevoj ulici, na Kaptolu i Dolcu.

“Priroda je nepredvidiva i na nju ne može nitko utjecati. Međutim, Hrvatska vojska ima razrađene planove za sve izvanredne situacije. U tom kontekstu ima svoje protupotresne snage koje se angažiraju kad se dogodi situacija poput ove jutros. Također, za sve ostale elementarne nepogode Hrvatska vojska ima razrađene operativne planove, kako i na koji se način ona angažira, i to je razlog da se u vrlo kratkom vremenu može angažirati veći broj vojnika, kao i oprema koja je potrebna u skladu s elementarnom nepogodom,” komentirao je general Kundid.

Povjerenje prema vojsci

Ukupno 170 pripadnika Hrvatske vojske i drugi dan nakon snažnog potresa čistilo je glavne prometnice u užem i širem središtu grada Zagreba. Vojnici su, među ostalim, bili angažirani na području Gornjeg grada, Zelenog vala, Ilice, u Bogovićevoj ulici, a pomagali su i u sanaciji štete nastale na zgradi Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Prioritet nam je bio raščistiti glavne prometnice u užem i širem središtu Zagreba, što smo u nedjelju u rekordnom roku i uspjeli napraviti. Danas ulazimo i u haustore i izvlačimo šutu kako bi stanari mogli nesmetano funkcionirati,” objasnio je zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade brigadir Dražen Ressler. Obilazeći zagrebačke ulice izrazio je žaljenje zbog teških oštećenja nastalih u potresu, a podsjetio je i na drugu veliku krizu s kojom se građani Republike Hrvatske trenutačno bore.

“Imovinu ćemo popraviti, to će se riješiti, ali nakon ovog najbitnije je da se fokusiramo na onaj najveći i najbitniji problem koji sad imamo, a to je koronavirus. Moramo se zaštititi i bez obzira na to koliko nam je možda sad teško u ovim uvjetima, ostanite doma. Zaštitite sebe kako biste zaštitili i druge, svaki je pojedinac bitan i mislim da se na to trebamo jako fokusirati. Hvala svim građankama i građanima na iskazanom poštovanju prema Hrvatskoj vojsci, koje smo susretali svakodnevno na ulici, prilaze nam, čestitaju i zahvaljuju, to nas pokreće i daje nam snagu za dalje, ponosni smo. Sve ćemo uspjeti, sve ovo će proći, bitno je da se držimo zajedno,” kazao je brigadir Ressler.
U sanaciji zagrebačkih ulica sudjelovao je i zapovjednik 1. motoriziranog voda Gardijske mehanizirane brigade poručnik Mihovil Šarić, koji je priznao kako su on i njegove kolege izrazito motivirani da se nastala šteta u gradu Zagrebu sanira u što kraćem vremenu.
“Radit ćemo dokle god je potrebno, ako treba od 0 do 24 sata. Motivirani smo i spremni za rad, naravno to sam i očekivao od nas hrvatskih vojnika i vjerujem da će sve proći u redu,” rekao je poručnik Šarić te poručio svim Zagrepčanima: “Ovo su teška vremena, ali nema razloga za strah. Mi kao hrvatski narod pokazujemo najveću snagu u ovakvim najtežim nedaćama. Sve možemo zajedno.”

Pomoć i solidarnost

U pružanju pomoći građanima Zagreba drugog dana bili su angažirani i pripadnici ZzP-a, koji su na zahtjev gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama vatrogasnim motornim vozilom s dizalicom i korpom pružili potporu Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Zagreba u uklanjanju razrušenih dimnjaka na stambenim objektima u Jurjevskoj ulici.
Hrvatske vojnike na terenu obišli su i ministar obrane Krstičević te načelnik Glavnog stožera admiral Hranj koji su zahvalili Hrvatskoj vojsci i svim službama na pomoći i solidarnosti koju pružaju Zagrebu.
Svim sastavnicama sustava domovinske sigurnosti na suradnji i angažmanu zahvalio je i general Kundid istaknuvši: “Nedvojbeno je kako je postojao određeni strah među građanima, ali ne i panika. No, bez obzira na sve što se događalo, moram reći kako su građani bili vrlo disciplinirani, vrlo mali broj ljudi bio je u središtu grada i to samo stanari koji ovdje i stanuju. Oni su vrlo spremno odgovarali na sva upozorenja vojske i policije i slušali svaku našu sugestiju. Bili su svjesni situacije u kojoj se nalaze i nisu se htjeli dovesti ponovno u opasnost.”

Pomoć HV-a franjevcima

Pripadnici Bojne za opću logističku potporu Zapovjedništva za potporu bili su 24. i 25. ožujka  angažirani u pružanju pomoći Samostanu sv. Franje Asiškog na Kaptolu. Pomagali su u premještanju knjižnice i arhivske građe iz prostorija Samostana, stradalog u snažnom potresu. U evakuaciji je sudjelovalo petnaestak pripadnika Hrvatske vojske.

Franjevački samostan na Kaptolu jedan je od najstarijih samostana u Hrvatskoj, a prema nepotvrđenoj tradiciji, njegov je osnutak vezan uz boravak sv. Franje u našim krajevima.

Franjevac Mate Bašić rekao je kako su velika oštećenja prouzročena potresom ugroza za ljudske živote jer tornju prijeti urušavanje.

“Zahvaljujući našoj Hrvatskoj vojsci ovih se dana Samostan evakuira. Prvo su evakuirana sva braća. Bilo nas je ovdje pedesetak franjevaca i svi su sad na sigurnom. Hrvatska vojska sad evakuira i stvari kako bi se što prije Samostan mogao zapečatiti te, naposljetku, počelo raditi na sanaciji štete,” rekao je fra Mate Bašić.

Tijekom dana pripadnici HV-a evakuirali su samostansku knjižnicu. “Oni to rade s ljubavlju i zdušno. Vidim na njihovim licima da su i sami svjesni problematike stanja u kojem se nalazi naš Samostan. Na stručan način i pod budnim okom konzervatora sve rade u najboljem redu,” istaknuo je.

“Ovaj je Samostan duhovna žila kucavica ovoga grada, no ne trebamo biti žalosni i izgubiti nadu. Ovih se dana moramo odgovorno ponašati jedni prema drugima i zbog situacije vezane uz koronavirus, ali i svih ostalih nedaća koje su nas snašle. Jedino zajednički možemo pokazati ljubav jedni prema drugima ako se odgovorno odnosimo prema svemu onom što imamo, prema svakom čovjeku koji nam je zapravo dar od samog Boga. Ovo je poziv svima nama da ostanemo ljudi i da pokažemo da smo ljudi, a čovjek je onaj koji se ne brine samo za svoje nego i za ono što se tiče drugih,” poručuje fra Mate Bašić.

Franjevci na Kaptolu duboko su ugrađeni u crkveni život Zagreba. Njihova je crkva vjeronaučni centar za sve uzraste, posebno srednjoškolce i studente, mjesto katekumenata i zborište franjevačkih seminara za evangelizaciju. Samostan je boravište i naših sjemeništaraca (1951. – 1964., ponovno od 1981.), te mladih franjevaca koji studiraju teologiju u Zagrebu. U Samostanu sv. Franje Asiškog na Kaptolu tri su knjižnice: priručna, klerička te, najvažnija, samostanska (s oko 20 000 teoloških naslova). Među knjigama je tisuću raritetnih primjeraka. Najstarije potječu iz XIV. i XV. st., a u knjižnici se čuvaju i vrijedne serije knjiga. U arhivu se čuvaju dokumenti vezani uz život i djelovanje Samostana. U Samostanu je sjedište Provincijalata i arhiv Provincije. Samostan ima i glazbeni arhiv u kojem se, osim vrijednih starih kantuala, čuva i ostavština o. Kamila Kolbea.

Pripremila Martina Butorac, Foto Tomislav Brandt, Josip Kopi, Domagoj Franić