Prva smo zemlja na razini EU-a koja je upregnula strukturne i investicijske fondove EU-a u korist potpore aktivnostima istraživanja i razvoja, koje se mogu koristiti dijelom i u vojne svrhe, tj. kroz područje dvojne namjene. Sve se to događalo simultano s djelovanjem klastera i danas predstavljamo jedno malo pozitivno iznenađenje na razini cijelog EU-a

Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije službeno je formiran 6. svibnja 2013. godine i Goran Basarac trenutačno je njegov predsjednik u drugom mandatu. Na čelu klastera naslijedio je prijašnje predsjednike Zvonka Orehoveca i Zdravka Pavelića koji su, kako ističe, jednako zaslužni u okviru svojih mandata za ostvarenje zadanih ciljeva klastera. Danas je direktor strateškog razvoja i projekata u svjetski poznatom proizvođaču kaciga Šestan-Busch, a ima bogato iskustvo s projektima Europske unije, koje je stekao dok je bio djelatnik Ministarstva gospodarstva te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Koji su bili motivi za osnivanje klastera?

Klaster je formiran 2013. godine temeljem interesa dionika sektora obrambene industrije da imaju udruženje koje bi im moglo bolje prezentirati korištenje dolazećih EU-ovih fondova i podržati ih u promicanju politika fokusiranih na istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. Funkcionira prema konceptu trostruke uzvojnice (engl. Triple Helix) i obuhvaća suradnju privatnog sektora, akademske zajednice te javne i regionalne samouprave u cilju podizanja konkurentnosti obrambeno-sigurnosne industrije RH kroz ulaganja u istraživačko-razvojne projekte i nove tehnologije. Priču o klasteru tad je službeno podržalo i Ministarstvo gospodarstva.

Kakvom profilu kao tvrtka morate odgovarati da biste bili član HKKOI-ja?

Od početka djelovanja tvrdimo da je obrana puno širi pojam od vojnog. Ona je skup vojnih, ali i civilnih te gospodarskih aktivnosti koje se provode u uskoj suradnji svih aktera sigurnosne strukture. U tom smislu, svako materijalno-tehničko sredstvo, proizvod, usluga, računalni program, piće i hrana, koji se mogu koristiti u svrhu obrane i sigurnosti te su proizvedeni sukladno specifičnim tehničkim standardima može se smatrati obrambenim, a njihov proizvođač spada u obrambenu industriju. Društva koja smatraju da njihovi proizvodi pridonose obrani i sigurnosti RH i sviđa im se koncept djelovanja HKKOI-ja, slobodno neka nam se jave.

Što se dobiva članstvom?

Dosta toga ovisi i od želja i očekivanja pojedinog subjekta. Umrežavanje je na razini EU-a općepoznata formula konkurentnosti i smatram da HKKOI, pogotovo kroz novo ustrojstvo inovacijskog klastera, može pružiti atraktivne usluge i modele potpore i suradnje prihvatljive za poduzetnike, ali i ostale institucije. Jedan od naših glavnih ciljeva jest biti stalna platforma za potporu i razmjenu ideja između gospodarskih subjekata te znanstvenih i državnih institucija u cilju razvoja novih proizvoda i usluga koji rješavaju trenutačne i buduće sigurnosne ugroze za društvo u cjelini. Također, naš je cilj i izražavanje jedinstvenog stava prema resornim državnim institucijama u pogledu nužnog tehnološkog razvoja i modernizacije koji se tiču obrambeno-sigurnosne industrije RH, a na temelju njezinih stvarnih kapaciteta i interesa dionika.

Koja biste konkretna postignuća klastera istaknuli?

U samo sedam godina pružili smo kompletnu potporu našim tvrtkama u pripremi i provedbi projekata povezanih s korištenjem EU-ovih fondova, a to nije bilo moguće u perspektivi 2007. – 2013. Nadalje, obrambena industrija ušla je u sve hrvatske strateške dokumente povezane s korištenjem tih fondova. Dionici sektora obrambene industrije u perspektivi 2014. – 2020. prijavili su i ostvarili mogućnost potpore u iznosu od 522 milijuna kuna za 42 projekta temeljem donesenih odluka o sufinanciranju u okviru natječaja za istraživanje, razvoj i inovacije. Odgovorno tvrdim da bez aktivnog djelovanja HKKOI-ja toga ne bi bilo, tj. bez naših aktivnosti u pripremama tvrtki za povlačenje sredstava EU-a, bez informiranja poduzetnika o mogućnostima i pravilima EU-ovih fondova, bez objašnjavanja skrivenih detalja budućih natječaja u suradnji s konzultantima, bez naših aktivnosti, koordinacija i inovacijskih kampova… Prva smo zemlja na razini EU-a koja je upregnula strukturne i investicijske fondove EU-a u korist potpore aktivnostima istraživanja i razvoja koje se mogu koristiti dijelom i u vojne svrhe, tj. kroz područje dvojne namjene. Sve se to događalo simultano s djelovanjem klastera i danas predstavljamo jedno malo pozitivno iznenađenje na razini cijelog EU-a.

S kojim državnim i EU-ovim tijelima surađujete?

Sve vrijeme pružamo aktivnu potporu resornim tijelima u smišljanju i provedbi raznih inicijativa, konferencija, sastanaka, pregovora i slično. Jako dobro koordiniramo aktivnosti s MORH-om, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a, MUP-om te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG BICRO). Aktivni smo i prepoznati član ključnih EU-ovih institucija za obranu i sigurnost i to ENDR-a (European Network of Defence related Regions) koji sudjeluje u planiranju budućeg Europskog obrambenog fonda (EDF), kao i EU-ove platforme za suradnju klastera ECCP (European Cluster Collaboration Platform), naravno, u sektoru obrane i sigurnosti.

Zašto je HKKOI promijenio model upravljanja i organizacije na inovacijski klaster?

Na Izbornoj skupštini klastera 8. listopada bio je i ministar obrane Mario Banožić, promijenili smo Statut i otad funkcioniramo u novom modelu. Promjena modela upravljanja i organizacije uvjetovana je boljom pripremom za nadolazeće programsko razdoblje korištenja EU-ovih fondova 2021. – 2027. Dakle, svjesni smo da će to razdoblje biti fokusirano na potporu inovacijskim klasterima, što je posebna vrsta ustrojstva koja nosi određene prilike regulirane EU zakonima i provedbenim instrumentima. Mi moramo nastaviti biti krovno udruženje svojeg industrijskog sektora koje daje smjer, kvalitetan sadržaj za članove i adekvatno zastupa interese obrambene industrije u okviru politika i strateških smjerova. Imamo jasnu viziju što ćemo napraviti kroz dostupne prilike i mogućnosti financiranja koje će se zasigurno otvoriti u novom Operativnom programu i ostalim programima EU-a za inovacijske klastere i prema tome smo se usmjerili. Posebno me veseli da je 85 % registriranog članstva odlučilo podržati uvođenje naplate članarine na godišnjoj osnovi, u vremenu najveće ekonomske krize i izazova u uvjetima pandemije, kad mnogi zazivaju ukidanje parafiskalnih nameta. To je najveće priznanje i potvrda dobrog rada klastera.

Možete li reći nešto detaljnije o povezivanju s drugim europskim klasterima i udruženjima?

Već imamo potpisanu suradnju s danskim inovacijskim klasterom CeNSec, a uskoro u okviru slovenskog predsjedanja Vijećem EU-a potpisujemo međusobni ugovor o suradnji sa slovenskim klasterom obrambene industrije – GOIS. Imamo i suradnju s kolegama iz regije Baskije te pokušavamo utvrditi zajednička tehnološka područja suradnje – zasad je jedno od njih novi materijali (Grafen). Kako suradnja funkcionira? Mi imamo naša područja interesa, a naši partneri svoja. Tražimo komplementarnost. Ne želim priču u kojoj se mi nekom podređujemo. Smatram da smo kao nacija napravili pomake za svijet u mnogim inovacijskim poljima, pogledajte samo imena poput Nikole Tesle, Fausta Vrančića, Ivana Vukića, Slavoljuba Penkale… Već sam rekao da su Hrvati prvi pokazali EU-u i njihovoj birokraciji kako je moguće korištenje EU-ovih sredstava u korist obrambene industrije. Želim da budemo prvi u određenim poljima i područjima. Mislim da mi imamo snage, znanja i iskustva da u određenim segmentima i tehnološkim područjima budemo lideri.

Kažete da ste usmjereni novim izazovima…?

Najveći je izazov priprema za programe financiranja: primjerice Europski obrambeni fond (EDF) 2020.-2030., Europski strukturni i investicijski fondovi (ESIF) 2021. – 2027. te fond u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) koji je pokrenut zbog pandemije. Tu su i COSME, novi program namijenjen malim i srednjim poduzetnicima za programsko razdoblje 2014. – 2020., programi Europske obrambene agencije, program Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020… Pogledajte samo sve te prilike, novci EU-a doslovce lete oko nas, ali da ih povučemo trebamo pripremu, potporu državnih institucija, trebamo organizacije koje razumiju korištenje i preduvjete povlačenja tih sredstava i trebamo aktivnost. Možete li zamisliti zbrku koju takva segmentacija programa stvara u glavama poduzetnika? Reći ću vam iskreno: i meni se nekad teško snaći i sve pratiti. Ali ono što znam jest da moramo ponoviti uspješnu priču korištenja fondova u prošloj perspektivi, a popraviti i pogreške koje su se možda dogodile. HKKOI tu nudi rješenje, i samo kroz operativnu potporu radu klastera te međunarodnim povezivanjem možemo pripremiti našu obrambenu industriju na te prilike. Glavnu ulogu vidim u programima HAMAG BICRO i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta za potporu klasterima.

Koje ste kratkoročne aktivnosti definirali?

Ovu godinu želimo početi setom specijaliziranih radionica za edukaciju članstva za prijavu na projekte i programe EU-a iz nacionalnih, ali i sredstava EU-a. Uvezani smo i s konzultantima koji članstvu uz smanjenu cijenu mogu pripremati projektne prijave, dok klaster nudi pomoć u strateškom savjetovanju i poveznice s partnerima na razini EU-a. Jedan od većih projekata jest da probamo organizirati zajednički nastup hrvatske obrambene industrije pod kapom klastera u rujnu 2021. na sajmu vojne opreme u Sloveniji SOBRA. Ondje želimo predstaviti novi način prezentacije naše obrambene industrije. Projekt koji je u poodmakloj fazi priprema je projektnih ideja (project pipeline) koje želimo prijaviti za budući Europski obrambeni fond. Tu će klaster educirati članstvo o preduvjetima korištenja EDF-a, ali i strateškim područjima koja su prihvatljiva za prijavu projekata na EDF-u. U pripremi intenzivno već surađujemo s Europskom komisijom i i EDA-om te smo dogovorili dolazak stranih predavača u RH, kad epidemiološki uvjeti dopuste. Nekim projektima koje još nećemo otkriti opet ćemo iznenaditi mnoge u Hrvatskoj, pa i u EU-u.

Koja je snaga hrvatske obrambene industrije, što ona trenutačno predstavlja?

Kad spomenemo DOK-ING, HS Produkt ili Šestan-Busch, lako je zaključiti da niti jedan drugi dio hrvatske industrije nema tako globalno konkurentne tvrtke. Po određenim analizama u ukupnom izvozu na razini RH sudjelujemo s 3,7 %. Međutim, to ostvaruje četrdesetak tvrtki povezanih s metodologijom koja se oslanja na broj izdanih izvoznih dozvola. Mislim da su brojevi i puno veći, ali problem je u tome što nemamo jasnu statističku nomenklaturu za obrambenu industriju. Primjerice, DOK-ING je član HKKOI-ja i za svoje strojeve ne treba izvoznu dozvolu pa ih nema u statistikama, a strojevi služe za obranu i sigurnost. Isti je slučaj s tvrtkama iz područja kibernetičke sigurnosti. Stoga kroz potporu programa EU-a želimo ugovoriti suradnju s Ekonomskim institutom i napraviti kompletnu i potpunu statističku analizu snage i vrijednosti RH obrambene industrije. U klasteru smo podijelili naš sektor u podsegmente: zaštitnu opremu u okviru kojeg je 55 % članstva, vozila i plovila sa 5 %, ICT i komunikacije sa 17 % te oružje i oružani sustavi sa 15 %.

Koliko su civilna i vojna industrijska komponenta danas isprepletene?

Sve veća isprepletenost je neizbježna. Projekcije EDA-e i neki projekti na razini EU-a već sad skeniraju koje tehnologije i proizvodi mogu ući u sustav oružanih snaga bez dodatnih opterećenja vojnim standardima i regulativama. Austrija je nedavno provela zanimljiv EU-ov projekt gdje je popisala opremu koju nabavlja njihovo Ministarstvo obrane u odnosu na onu koju nabavlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Onda su utvrdili komplementarnosti i tražili kako se određena oprema može nabaviti objedinjeno. Tako su smanjili administraciju u postupcima nabave, a istodobno zbog veće nabave stvorili bolju pregovaračku poziciju te smanjili cijenu proizvoda i opreme.

Ima li šanse da veći krug tvrtki obrambene industrije dobije sredstva EU-a za svoje projekte?

Ta je barijera srušena u prošlom razdoblju upravo djelovanjem klastera i to tako da smo u koordinaciji s MORH-om jasno dokazali da u hrvatskoj ne postoji ekskluzivna “vojna“ nego obrambeno-sigurnosna industrija. Vojna industrija podrazumijeva uvjete da država plaća hladni pogon određenim vojnim tvrtkama za držanje proizvodnih kapaciteta u kontekstu vojske i oružanih snaga. Toga u Hrvatskoj nema. Pojedini proizvodi tvrtki u obrambeno-sigurnosnom segmentu jesu pod režimom izvozne kontrole i prijenosa, ali te tvrtke ne posluju samo s tim proizvodima. Npr. tvrtka Šestan-Busch u kojoj radim ima 60 % proizvoda pod režimom izvozne dozvole za vojne svrhe, ali 40 % proizvoda namijenjeno je za civilnu zaštitu i sigurnost i nisu vojni proizvod. Mi smo stalno na tržištu i nitko nam ne jamči poslove kad nemamo narudžbe. Da smo mi vojni proizvođač, onda bi država nama plaćala držanje kapaciteta dok nemamo posla. Ali to naša država ne može proračunski podnijeti, niti mi to tražimo.

Koja su ključna područja suradnje HKKOI-ja i MORH-a?

Hrvatska obrambena industrija ne može djelovati bez poveznice s našim krajnjim korisnicima, MORH-om i MUP-om. Netko nove proizvode treba testirati, provjeriti, dati sugestije i prijedloge za poboljšanje. Međutim, moram naglasiti da nam je nužno potrebna stavka za istraživanje i razvoj za industriju u okviru proračuna MORH-a. Bez toga nema budućnosti obrambene industrije niti perspektive korištenja EDF-a. S nestrpljenjem očekujem Dugoročni plan razvoja u kojem bi, koliko čujemo, istraživanje i razvoj mogli imati značajniju ulogu. MORH i klaster na pragu su sklapanja zajedničkog sporazuma o suradnji gdje bi klaster pomogao MORH-u u okupljanju i animaciji sektora te stručnoj edukaciji u pogledu EU-ovih programa, a MORH-ovi kadrovi prenijeli bi nam vrijedna stručno-tehnička znanja. Uvjeren sam i da će MORH biti spreman te osigurati stručno-tehničku potporu u pripremi projekata za fondove EU-a. Naime, bez krajnjeg korisnika u razvojnim projektima mi ne možemo djelovati niti prijavljivati projekte i tu nužnu uključenost upravo forsira i novi instrument Europski obrambeni fond. MORH je kao institucija toga jako svjestan.

Mogu li se naše tvrtke više uključiti na natječaje na razini NATO-a?

Precizne informacije o NATO-ovim tenderima i našim tvrtkama nemam. Znam da je INsig2 kao podizvoditelj ušao i napravio posao u okviru jednog velikog konzorcija. Moja percepcija NATO tendera i mogućnosti jest da se mora ići objedinjeno. U HKKOI-ju smišljamo model zajedničkog djelovanja u poslovima ponude određenih sredstava, opreme ili čak usluga. Primjerice, prije nekoliko godina čitao sam i pratio tender za opremanje nove zgrade NATO-a u Bruxellesu drvenim namještajem i inventarom. Jedan od uvjeta bio je godišnji prihod ponuditelja od minimalno 50 milijuna eura. Poslije sam analizirao to u kontekstu naše drvne industrije, tj. proizvođača namještaja i nije bilo teoretske šanse da se na to javi itko iz Hrvatske, osim možda u nekom konzorciju. Mislim da se na nekim tenderima mora raditi i prije nego što službeno iziđu van, ali s jasno posloženim poslovnim modelom te ponudom onih proizvoda i usluga u kojima smo jaki i konkurentni. Upravo stoga HKKOI planira početi pregovore s jednom od većih lobističkih tvrtki u Bruxellesu preko koje želimo utjecati na određene okolnosti u korist naše industrije. To vam je i odgovor na pitanje zašto je uvedena članarina u HKKOI. Želimo utjecati na politike ondje gdje se kroje, a onda i stvarati preduvjete za određene portfelje proizvoda iz RH. Od certifikata iz područja vojnih proizvoda, svakako treba istaknuti primjer NATO-ova AQAP-a koji se tiče kontrole kvalitete. To je vojni standard i pruža određene beneficije trgovačkim društvima koja ga imaju. MORH je dobro reagirao i certificirao se na razini članica NATO-a za njegovu dodjelu, pa su onda i same tvrtke došle do prilike da dobiju AQAP certifikate. Veliku ulogu tu je odigrao i Alojzije Šestan uporno forsiravši tu inicijativu.

 

Vaš komentar projekta obalnog ophodnog broda te mogućeg projekta nabave Bradleyja za HV i uključenja Đure Đakovića u taj projekt?

Vrlo kratko i jasno: Bravo za upravu Brodosplita i DIV-a. Velika je stvar da se u Hrvatskoj možemo pohvaliti da možemo iznijeti i proizvesti jedan tako kompleksan proizvod. Cilj mi je da razvijamo RH obrambenu industriju u smjeru tehnološki složenijih proizvoda više dodane vrijednosti koji integriraju puno, puno dobavljača. Posebno je važno da su znanja za takve proizvode, primarno inženjerski kapaciteti, ipak ostala u Hrvatskoj. Vezano za nabavu Bradleyja, slabo sam upoznat s projektom, no svakako ga pozdravljam kroz ideju da se uključi Đuro Đaković. Takav posao možda im pruži dodatna znanja za lansiranje samostalnih razvojnih projekata. Vjerujem da bi to bio dobar smjer za budućnost.

Koliko ASDA znači za hrvatsku obrambenu industriju?

Sajmovi su naš izlog u svijet i naši članovi redovito ih posjećuju i na njima izlažu. Međutim, ASDA pruža priliku i da strane delegacije s određenih tržišta bliskih nama dođu i uživo se uvjere u kvalitetu naših proizvoda koji se mogu prikazati u suradnji s našim OSRH. Zamislite situaciju u kojoj potencijalni kupac ima priliku vidjeti uživo sposobnosti OOB-a ili stroja za razminiranje. Na ASDA-i je to moguće i zato je važno da se održava. Međutim, jednako tako važno je davati joj sve bolji sadržaj. HKKOI već za iduću ASDA-u predlaže uvođenje posebnog paviljona za inovacije na kojem bi se predstavljali samo novi inovativni proizvodi u fazi prototipova te dijelile nagrade neovisnog žirija za njih. Imamo još puno ideja, ali ćemo ih adresirati na pravim mjestima i u pravo vrijeme.

Kako koronakriza utječe na HKKOI kao instituciju, a kako na hrvatsku obrambenu industriju?

Pandemija je usporila određene aktivnosti HKKOI-ja, ali nije ih zaustavila. Prilagodba novim uvjetima osnova je postojanja. Mi u HKKOI-ju u studenom smo imali puno značajnih aktivnosti korisnih našem članstvu. Tako smo aktivno davali komentare na nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. u cilju boljeg pozicioniranja obrambene industrije u okviru tog dokumenta. Onda smo odmah pokrenuli inicijativu prema ministrici regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataši Tramišak i održali sastanak zbog bolje zastupljenosti obrambene industrije u budućem programskom razdoblju, predlaganju određenih inicijativa za bolje korištenje EU-ovih fondova te potpore u određenim projektima klastera. Vjerujem da smo uspjeli nekim temama i idejama dati bolju prepoznatljivost. Nakon toga, u Ljubljani smo se sastali s predstavnicima slovenskog Ministarstva obrane i njihova klastera obrambene industrije GOIS. Sastanak je poslužio za povezivanje na međunarodnoj razini, u cilju uspješnog korištenja EDF-a u kojem se inzistira na suradnji dviju zemalja članica (na razini ministarstava obrane) kod prijave projekata.

Što se tiče članova HKKOI-ja i situacije s koronavirusom, nije lako, ali vjerujem da krize mogu biti i nove prilike. U tvrtki Šestan-Busch odmah smo pokrenuli projekt izrade zaštitne maske protiv pandemija te se može reći da prepoznajemo budućnost u smjeru civilne zaštite. Vjerujem i da ostala društva u ovom industrijskom segmentu slično razmišljaju. Zapamtite, obrambeno-sigurnosna industrija najviše i radi kad su najveće krize te su nama određene prijetnje sigurnosti u društvu prilike za dobre poslove.

Kakva je suradnja s državom u koronakrizi?

Ona je u okvirima mogućnosti. Toga moramo svi biti svjesni, i iskreno mislim da se većina društava u našem segmentu time i vodi. Vlada RH maksimalno je izišla ususret s različitim modelima pomoći, a određene su stvari i na odgovornosti svakog pojedinca ili društva. Ne možemo biti prezahtjevni u ovim vremenima, premda, naravno, razumijemo i kolege iz drugih sektora koji su teško pogođeni ovom krizom. Možda je ovo i prilika da se kao društvo malo bolje usmjerimo i strateški pozicioniramo za buduća ulaganja.

 Tekst: Domagoj VLAHOVIĆ

Foto: Josip KOPI