RAZGOVOR: Oana Lungescu, glasnogovornica NATO-a

Unutar NATO-a svaka država ima 29 drugih saveznica i prijatelja, a zajedno činimo pedeset posto svjetske ekonomske i vojne moći. Izazovi s kojima se suočavamo preveliki su za bilo koju zemlju ili bilo koji kontinent da bi ih riješili sami. Dobro je imati prijatelje, a Hrvatska ima pouzdane prijatelje u NATO-u

Glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu prva je žena i prva novinarka u povijesti Saveza koja je na to iznimno zahtjevno mjesto došla kao nekadašnja novinarka BBC-a zadužena za europska pitanja. Kako u razgovoru ističe, spomenuto novinarsko iskustvo uvelike joj pomaže u obnašanju sadašnje dužnosti jer u potpunosti razumije sve zahtjeve koji se pred novinare postavljaju te pritisak pod kojim rade, kao i važnost brzog pružanja točnih informacija. Prenošenje ključnih poruka javnosti – bilo izravno, bilo kroz pripremu glavnog tajnika, zahtijeva potpunu posvećenost poslu, što se na poseban način pokazalo nakon započete ruske agresije na Ukrajinu. No, svijest o tome kako NATO postoji da bi osigurao da svatko od nas može voditi život kakav odabere, u miru i slobodi, sve teškoće u radu pretvara u ispunjavajuće iskustvo.

Možete li nam reći nešto više o sebi? Odrastanju i životu iza željezne zavjese? Jesu li vam neka osobna ili profesionalna iskustva nagovijestila da je ovo vaša buduća karijera?

Odrastala sam u komunističkoj Rumunjskoj, jednoj od najzatvorenijih zemalja tog vremena. Tako sam se od malih nogu izravno susretala s dezinformacijama. Kako bih saznala što se događa u svijetu i u samoj Rumunjskoj, slušala sam strane radiopostaje kao što su BBC, Deutsche Welle i Glas Amerike. Radila sam to doslovno ispod pokrivača, da susjedi ne čuju i ne prijave me tajnoj policiji.

Na kraju sam uspjela napustiti Rumunjsku i počela raditi za BBC World Service u Londonu – izvještavajući o padu komunizma i razvoju demokracije u srednjoj i istočnoj Europi. Od 1997. radila sam u Bruxellesu, a zatim u Berlinu, s posebnim fokusom na proširenje NATO-a i EU-a, uključujući pristupanje Hrvatske objema organizacijama. Dakle, kad sam počela raditi u NATO-u, bila je velika prednost to što sam vrlo dobro poznavala i Savez i briselski tisak.

Prva ste žena i prva novinarka imenovana na mjesto glasnogovornice u dugoj NATO-ovoj povijesti. NATO se još uvijek u javnosti doživljava pretežno kao vojni i muški savez. Iako još uvijek postoje razlike u zastupljenosti žena u NATO-u, bitno je da su danas na visokim položajima i vidimo da imaju sve veću i važniju ulogu u pitanjima sigurnosti i obrane. Koje još uloge i radna mjesta žene imaju u sigurnosti i obrani Saveza?

Ponosna sam što sam prva žena na ovom poslu, i prva novinarka na položaju glasnogovornice NATO-a. Ali kad su moji prijatelji u Berlinu saznali da ću raditi za NATO, pitali su me hoću li nositi odoru! Rekla sam im da je NATO političko-vojni savez i da će moja “odora” biti sakoi živih boja, tako da me uvijek mogu uočiti u gomili muškaraca u tamnim odijelima. Žene mogu, i sve više to i čine, obnašati sve dužnosti u NATO-u. To nije samo ispravna već i pametna stvar, jer svi smo potrebni za izgradnju sigurnosti. Uvijek je zanimljivo upoznati mlade žene koje rade u sjedištu NATO-a na nizu složenih političkih pitanja, koja nisu rezervirana samo za muškarce – od nuklearne politike do kibernetičke sigurnosti i klimatskih promjena. A imamo i žene s visokim činovima u našoj vojsci. Primjerice, američka brigadna generalica Pamela McGaha zapovjednica je NATO-ova Stožera u Sarajevu. I u političkim i u vojnim strukturama NATO-a porastao je broj žena na položajima, uključujući i one na višoj razini. Tijekom 2022. zastupljenost žena u civilnom međunarodnom osoblju u sjedištu NATO-a dosegnula je 44 posto, najvišu razinu do danas, sa 37 posto žena na višim rukovodećim dužnostima.

Već ste 12 godina na mjestu glasnogovornice, na koje ste došli kao novinarka BBC-ja zadužena za europska pitanja. Koliko vam je iskustvo novinarke pomoglo u obnašanju sadašnje dužnosti? Je li lakše biti u medijima ili s druge strane, odnosno raditi s medijima?

Te su uloge dosta različite, ali na neki su način dvije strane istog novčića. Na različite načine imate privilegij napisati prvi nacrt povijesti. Ne bih rekla da je bilo koji posao lakši, jer oba podrazumijevaju veliku odgovornost i rad do dugo u noć. Kao novinarki, moja je odgovornost bila točno i brzo izvještavati o važnim vijestima, ulazeći u srž problema. Postavljala sam istraživačka pitanja, razgovarala sa širokim spektrom ljudi, istraživala kako bih informirala javnost i promicala transparentnost i odgovornost. Dopustite mi istaknuti vrijednost i značaj slobodnog i otvorenog tiska, koji je ključan za naše demokratske vrijednosti i za suzbijanje niza dezinformacija s kojima se svakodnevno susrećemo. Smatram da mi, kao glasnogovornici NATO-a, novinarsko iskustvo znatno pomaže u mnogim područjima, posebno u suradnji s medijima i razumijevanju pritiska pod kojim rade, kao i važnosti brzog pružanja točnih informacija. Tijekom 2022. obradili smo više od 3000 medijskih upita iz cijelog svijeta, što je velik porast u odnosu na prethodne godine, a pokazuje značajan fokus javnosti na NATO u ovom kritičnom trenutku.

Koje su Vaše zadaće i odgovornosti na mjestu glasnogovornice NATO-a? Kako izgleda Vaš uobičajen radni dan? Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u svakodnevnom radu? Što smatrate najvažnijim osobinama koje mora imati glasnogovornik?

Glasnogovornici NATO-a niti jedan dan nije kao neki drugi. Ali to je također ono što taj posao čini tako zanimljivim. Strateški savjetujem glavnog tajnika i Sjevernoatlantsko vijeće, kao i zapovjedništva i operacije NATO-a. Svakodnevno brifiram glavnog tajnika, putujem s njim, sudjelujem na njegovim bilateralnim sastancima i na svim sastancima Sjevernoatlantskog vijeća kako bih bila upoznata sa svim raspravama i odlukama. Moj posao uključuje i dosta koordinacije, unutar sjedišta NATO-a, s našim vojnim kolegama i glavnim gradovima članica Saveza, uključujući ministarstva obrane i vanjskih poslova. Zadužena sam i za sve intervjue, govore i članke glavnog tajnika i njegova zamjenika. Oni su 2022. dali više od 400 intervjua za medije, dakle više od jedan dnevno, što je porast u odnosu na 300 intervjua tijekom 2021. godine. Vezano uz madridski samit prošlog srpnja, više od 30 mreža uživo je prenosilo tiskovne konferencije glavnog tajnika za potencijalnu publiku od više od milijarde ljudi. To je bio sjajan način prenošenja naše poruke javnosti.

Kao glasnogovornica NATO-a svaki dan razgovaram s medijima i koordiniram NATO-ove medijske operacije 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, uključujući ministarske sastanke i samite. Samo u prvoj polovini 2022. organizirali smo tri NATO-ova samita i šest ministarskih sastanaka na kojima je sudjelovalo oko 5000 novinara iz cijelog svijeta. Aktivna sam i na društvenim mrežama, što je važan dio onoga što radimo, posebno na Twitteru i Instagramu. Puno je posla, ali sretna sam što imam sjajan tim od oko 30 posvećenih profesionalaca u Odjelu za tisak i medije Službe za javnu diplomaciju u sjedištu NATO-a. Komunikacija je timski sport i ne bih mogla raditi svoj posao bez političke prosudbe mojih kolega, njihovih vještina brzog pisanja i dobrog smisla za humor.

Kako se promijenila percepcija NATO-a u javnosti, posebno nakon ruske agresije na Ukrajinu? Koje vrijednosti Saveza posebno dolaze do izražaja? S kojim se još velikim izazovima NATO danas suočava?

Provodimo redovita anketna istraživanja stavova građana zemalja saveznica. Kontinuirano bilježimo visoku razinu potpore NATO-ovoj europsko-američkoj transatlantskoj vezi i NATO-ovu načelu kolektivne obrane – Jedan za sve, svi za jednoga. Uočili smo neke jasne trendove u percepciji NATO-a nakon ruske invazije na Ukrajinu. Povjerenje u NATO prošle je godine poraslo na povijesnu razinu i velika većina građana zemalja saveznica smatra da je ruski ilegalni rat u Ukrajini negativno utjecao na sigurnost njihove zemlje. Većina građana zemalja saveznica slaže se da članstvo u NATO-u smanjuje vjerojatnost da će bilo koja strana zemlja napasti njihovu zemlju. U zadnjih 12 mjeseci u Hrvatskoj smo vidjeli znatan porast naklonosti i povjerenja u NATO, pri čemu ga tri od četiri Hrvata smatraju važnim za buduću sigurnost zemlje.

Spomenuta se podrška NATO-u mijenja od zemlje do zemlje i ne možemo je uzeti zdravo za gotovo. Zato pozdravljamo predanost Hrvatske da svojim građanima objasni ulogu NATO-a.
Vaši stalni napori u okviru WeAreNATO programa – da uključite ljude u to kako Savez štiti slobode – stvarno čine razliku. Podrška javnosti  ključna je za uspjeh NATO Saveza. Naš je svijet osporavan i nepredvidiv. Vidimo kako Rusija silom pokušava ponovno uspostaviti svoje sfere utjecaja, a terorizam ostaje prijetnja sigurnosti naših građana. Izražene ambicije Kine i politika prisile dovode u pitanje naše interese, sigurnost i vrijednosti. Nestabilnost i dalje postoji u našem susjedstvu, uključujući stratešku regiju zapadnog Balkana, kibernetički prostor je osporavan, a klimatske promjene odlučujući su izazov našeg vremena. NATO je obrambeni savez. Naša je zadaća čuvati slobodu i sigurnost naših saveznica – ne izazvati sukob, nego ga spriječiti. Od ruske nezakonite aneksije Krima, NATO je izvršio najveći preustroj našeg odvraćanja i obrane od kraja hladnog rata, s četiri borbene grupe u baltičkoj regiji i Poljskoj. Od početka ruske invazije na Ukrajinu poduzeli smo daljnje korake za obranu naših nacija – uključujući 40 000 vojnika pod zapovjedništvom NATO-a, uz potporu znatnih zračnih i pomorskih snaga, te udvostručenje broja naših borbenih grupa s četiri na osam. Hrvatska ima važnu ulogu i NATO pozdravlja doprinos njezinih vojnih snaga multinacionalnoj Borbenoj grupi u Poljskoj, novoj multinacionalnoj Borbenoj grupi u Mađarskoj i NATO-ovim snagama za odgovor. Gdje god bili, hrvatski vojnici sjajno rade i iznimno su cijenjeni.

Na temelju Vašeg bogatog profesionalnog i osobnog iskustva, što biste poručili, posebno mladima, kad razmišljaju o budućnosti NATO-a i dobrobitima koje on donosi svim članicama?

NATO postoji kako bi osigurao da svatko od vas može voditi život kakav odabere, u miru i slobodi. To je zato što je NATO jedinstvena veza između Europe i Sjeverne Amerike. Stoga moramo ostati ujedinjeni. Unutar NATO-a svaka zemlja ima 29 drugih saveznica i prijatelja, a zajedno činimo 50 posto svjetske ekonomske i vojne moći. Izazovi s kojima se suočavamo preveliki su za bilo koju zemlju ili bilo koji kontinent da bi ih riješili sami. Dobro je imati prijatelje, a Hrvatska ima pouzdane prijatelje u NATO-u.

Oana Lungescu glavna je glasnogovornica Sjevernoatlantskog saveza. Od 2010. glavnom tajniku  NATO-a, Sjevernoatlantskom vijeću, zapovjedništvima i uredima NATO-a daje strateške savjete o tisku, medijima i društvenim mrežama. Koordinira medijske operacije NATO-a 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, planira i usmjerava medijske aspekte svih velikih NATO-ovih događaja, uključujući samite i ministarske sastanke. Zadužena je za sve govore i objave glavnog tajnika NATO-a i njegova zamjenika. Oana Lungescu prva je žena – i prva novinarka – na ovoj dužnosti. Politico ju je 2016. proglasio jednom od najutjecajnijih žena u Bruxellesu.

Oana Lungescu pridružila se NATO-u nakon duge novinarske karijere u Svjetskoj službi BBC-ja, gdje je pokrivala pitanja EU-a i NATO-a za radio, televiziju i online na nekoliko jezika. Rođena u Rumunjskoj, pridružila se 1985. godine BBC-jevoj rumunjskoj službi u Londonu i nakon toga postala zamjenica voditelja, a potom i urednica. Godine 1997. imenovana je dopisnicom za europska pitanja u Bruxellesu, gdje je pratila praktički svaki samit EU-a i NATO-a. Od 2009. do 2010. iz Berlina je izvještavala o europskim temama. Tijekom 1999., kao dobitnica Onassisove stipendije, izvještavala je iz Čilea i Argentine o posljedicama vojnih diktatura. Godine 2002. dobila je nagradu European Woman of Achievement Award. Za dokumentarnu seriju Državne tajne – o tajnim policijskim arhivima i vlastitom dosjeu u Securitateu – dobila je 2010. godine pohvalu žirija 2010 UACES – Thompson Reuters Reporting Europe Awards. Sudjelovala je u Child of Europe: An Anthology of New East European Poetry (Penguin International Poets, 1991.) i More From Our Own Correspondent (Barnes&Noble, 2009.). Oana Lungescu magistrirala je na studiju engleskog i španjolskog jezika na Sveučilištu u Bukureštu.

Pripremio  Željko Stipanović; Prijevod:  Morana Bencal; FOTO: NATO