Matej Gabrilo, ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu i Tomislav Šulj, arhivist HMDCDR-a

Muzej Domovinskog rata u Splitu za svibanj priprema izložbu o stranim dragovoljcima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Cilj je upoznati širu javnost, posebno mlade, s tom temom. Stoga će se s pomoću muzealija i muzeografskih pomagala pokušati ispričati cjelovita priča o njima, njihovim motivima, ratnim putovima, ratištima na kojima su sudjelovali, njihovu doprinosu pobjedi, ostavštini i poslijeratnim sudbinama

Vrlo aktivan, inovativan i inicijativan, Muzej Domovinskog rata u Splitu priprema novu izložbu, koja će govoriti o stranim dragovoljcima u Domovinskom ratu. Premda je Muzej dosad bio smješten u neadekvatnim prostorima, zahvaljujući financijskoj pomoći Grada Splita ova bi izložba trebala početkom svibnja biti postavljena u novoj muzejskoj galeriji te smo uvjereni kako će naići na respektabilan interes posjetitelja. Pripreme za izložbu su na vrhuncu, a mi smo iskoristili prigodu i razgovarali s ravnateljem Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matejom Gabrilom. Svojim je stručnim znanjem i podacima razgovor upotpunio arhivist Tomislav Šulj iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

U pripremi je izložba o stranim dragovoljcima u Domovinskom ratu, koja bi se trebala održati ove godine. Otkud ideja za održavanje takve izložbe?

Muzej Domovinskog rata u Splitu dosad je svake godine organizirao izložbu pod nazivom Heroji u ratu – hrvatski ponos u miru, posvećenu hrvatskim braniteljima koji su ostavili poseban i dubok trag tijekom Domovinskog rata, osobama koje sa svakim pravom možemo nazivati herojima. Jedna od njih bila je posvećena Jean-Michelu Nicolieru i Thomasu Crowleyju, dvojici stranih dragovoljaca koji su postali jednim od simbola Domovinskog rata i simbola stranih dragovoljaca koji su položili svoje živote u obrani Hrvatske. Tijekom rada na toj izložbi surađivali smo s povjesničarom Tomislavom Šuljem, jednim od najvećih stručnjaka za tematiku stranih dragovoljaca, te smo uvidjeli da bi bilo dobro proširiti priču i posvetiti posebnu izložbu stranim dragovoljcima u Domovinskom ratu. Stupili smo u kontakt s nekolicinom njih te počeli prikupljati građu i stručno je obrađivati.

Kada bi se izložba trebala održati i što će posjetitelji vidjeti?

Kako stvari stoje, izložba bi se trebala održati početkom svibnja u Splitu, u našoj novoj muzejskoj galeriji, čije je uređenje financirao Grad Split, na čemu i ovom prilikom zahvaljujemo. Mogu s ponosom istaknuti da Grad Split puno ulaže u promociju istine, digniteta i vrijednosti Domovinskog rata. Prije svega, cilj je izložbe upoznati širu javnost, posebno mlade, s temom stranih dragovoljaca. Stoga ćemo s pomoću muzealija i muzeografskih pomagala pokušati ispričati cjelovitu priču o njima, njihovim motivima za sudjelovanje u obrani Hrvatske, ratnim putovima, ratištima na kojima su se borili, njihovu doprinosu pobjedi te njihovoj ostavštini i poslijeratnim sudbinama. Izložit ćemo veći broj fotografija i videozapisa, a od eksponata moći će se vidjeti odore, oprema, različita militarija. Tiskat ćemo i popratni katalog. Planiramo u povodu otvorenja organizirati i dolazak većeg broja dragovoljaca, naravno, koliko nam naše mogućnosti i njihovo zdravlje dopuste, tako da će se tog dana posjetitelji moći s njima družiti i popričati. Mislimo da će izložba izazvati dosta pozornosti kod domaće publike, kao i kod turista koji dolaze u Split.

Kako ste dolazili do eksponata?

Muzej Domovinskog rata u Splitu najveći je dio sadašnjeg fundusa popunio uglavnom donacijama. Smatramo da je u muzeološkom smislu predmet vredniji ako postoji kontekst i poruka koju nam može prenijeti. Sve više branitelja, a i obitelji umrlih branitelja, koji nas, nažalost, svakodnevno napuštaju, donira predmete našoj ustanovi. To nam je važno iz više razloga. Prije svega, tako iskazuju povjerenje u nas i svijest o potrebi institucionalnog čuvanja tako važne muzejske građe. Na taj način usto popunjavamo fundus i formiramo nove muzejske zbirke. Hvala dosadašnjim donatorima i potencijalnim budućim donatorima, koji s nama mogu kontaktirati u svakom trenutku te pokloniti ili posuditi svoje predmete i memorabilije kako bismo ih zajednički sačuvali za generacije koje dolaze. Sve o donacijama možete pronaći na službenoj internetskoj stranici Muzeja https://mdrus.hr/donacije/.

Jesu li se i strani dragovoljci uključili vlastitim donacijama kako bi pomogli pripremu izložbe?

Kolega Šulj bio nam je veza sa stranim dragovoljcima i mnogi su se uključili koliko su mogli u pripremu izložbe. Znatan broj stranih dragovoljaca donirao nam je vrijednu građu za ovu izložbu i za potrebe budućeg stalnog postava, a dio njih odlučio je privremeno posuditi predmete za potrebe izložbe. Ovom prilikom zahvaljujem jednima i drugima. Veseli nas nastavak rada na izložbi i druženje sa stranim dragovoljcima u Splitu prilikom njezina otvorenja.

Puno je stranih dragovoljaca sudjelovalo u Domovinskom ratu. Zna li se njihov broj i iz kojih zemalja ih je bilo najviše?

Prema podacima Tomislava Šulja, koji zapravo jedini u Hrvatskoj raspolaže pouzdanim informacijama o ulozi stranih dragovoljaca, u redovima HV-a, HOS-a i HVO-a borilo se gotovo 800 stranih državljana, koji su došli iz 43 zemlje, odnosno sa svih kontinenata. Od tog broja najmanje 85 ih je poginulo, a gotovo 140 je ranjeno. Šulj, koji na ovom ratnom fenomenu radi gotovo 13 godina, smatra da je broj stranaca bio veći, pa tako i samih pogibija, a svakako i ranjavanja, te se, po njegovu mišljenju, za obranu hrvatskog naroda dragovoljno borilo i više od tisuću stranih državljana. Zasad je broj od oko 800 službeno potvrđen izvorima; dokumentima, fotografijama i svjedočenjima stranih dragovoljaca, ali nema sumnje da će se taj broj u idućim godinama povećati.

Organizirate li izložbu samostalno ili u suradnji s nekim?

Izložbu organiziramo u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, čiji je Tomislav Šulj djelatnik. On je izniman poznavatelj ove teme, ali i osoba u koju strani dragovoljci imaju puno povjerenja, što je bilo ključno kako bi se dio njih odlučio donirati svoju ratnu ostavštinu našem Muzeju. Nadamo se kako će rezultat zajedničkog rada biti jedna lijepa izložba i kvalitetan popratni katalog koji će ostati kao trajni dokument.

Postoji li kakav zajednički spomenik stranim dragovoljcima? Ako ne, može li ova izložba potaknuti njegovu izgradnju?

Nažalost, ne postoji zajednički spomenik stranim dragovoljcima. Jedino spomen-obilježje koje dijelom dočarava razmjere doprinosa i žrtve stranaca u Domovinskom ratu nalazi se u Aleji hrvatskih branitelja u Karlovcu. Naravno da su strani dragovoljci, kao i svi koji cijene njihovu pomoć, itekako zahvalni Karlovčanima na iskazanoj časti, no riječ je o dijelu karlovačke spomeničke baštine posvećene svim postrojbama koje su branile Hrvatsku, a pritom su podaci na tom spomeniku nepotpuni. U nekim gradovima i mjestima postoje spomen-ploče ili murali posvećeni nekom istaknutom pojedincu, poput Mosta Jean-Michela Nicoliera u Vukovaru ili murala Thomasa Crowleyja i Nicoliera u Splitu. No, ne postoji neko spomen-obilježje; spomenik, ulica ili trg, koje bi ukazalo na impozantno veliku žrtvu koju su u postocima ti strani državljani prinijeli u borbi protiv srpske agresije. U zadnjih su deset godina pokrenute različite inicijative, dana su brojna obećanja, no prema svjedočenju Tomislava Šulja, zasad nema rezultata. Brojke od 80 poginulih i 140 ranjenih od ukupno 800 stranih dragovoljaca vrijedne su spomenika, trga ili parka. Pritom nam ostaje nada da će naša izložba potaknuti lokalne političke strukture da i one stvaranjem spomen-područja pridonesu čuvanju sjećanja na tako velik broj stranih državljana poginulih za slobodu Hrvatske.

Održava li se na neki način kontakt sa stranim dragovoljcima?

Kontakt s preživjelim stranim dragovoljcima postoji. Produktivan je i u najvećoj se mjeri odvija preko povjesničara Šulja, koji s njima svakodnevno komunicira. Prema njegovim informacijama, dio stranih dragovoljaca riješio je statusne probleme, uglavnom oni koji su zbog teških ranjavanja ostali sanirati rane i živjeti u Hrvatskoj. No većina onih koji su se vratili u svoje domovine nema nikakav službeni dokument, čak ni Spomenicu Domovinskog rata, kao uspomenu na razdoblje kada su branili hrvatski narod. Većina njih nije ništa takvog ni tražila, iako bi, naravno, bili sretni da posjeduju kakav dokumentirani oblik zahvalnosti hrvatske države, no bilo je i slučajeva kada su njihovi utemeljeni zahtjevi bili odbijeni zbog čuvene neučinkovitosti hrvatske birokracije. Vezano uz to pitanje, otkako je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved stvari puno bolje funkcioniraju, to je neosporno! No danas, nakon rata, teško je bilo komu dolaziti iz dalekih zemalja da bi osobno rješavao birokratske probleme i pritom još sa sobom u tu svrhu u Zagreb dovodio svjedoke, zapovjednike postrojbi u kojima se borio. Zbog svega navedenog iznimno su zadovoljni projektima koji se bave problematikom stranih dragovoljaca, pa tako i nadolazećom izložbom.

RAZGOVARAO: Željko Stipanović; Foto: Tomislav Brandt