Sustavno i transparentno upravljanje osobljem

RAZGOVOR: brigadir Božo Poljak, zapovjednik Središnjice za upravljanje osobljem

Pratiti profesionalni razvoj karijere pripadnika OSRH dugotrajan je, zahtjevan i složen proces. S ustrojavanjem Središnjice započelo se s procesom sustavnog i transparentnog upravljanja osobljem uvažavajući zahtjeve zapovjednika i afinitete pojedinaca. Smatram da je Središnjica u cijelosti odgovorila izazovu početnih očekivanja

Središnjica za upravljanje osobljem sredinom siječnja ove godine obilježava petnaestu obljetnicu. Kako je riječ o ustrojstvenoj cjelini koja prati profesionalni razvoj karijere svakog pripadnika OSRH i provodi različite aktivnosti, od prijma kandidata u sustav, pa sve do njegova izdvajanja, razgovarali smo s njezinim zapovjednikom brigadirom Božom Poljakom o izazovima ovog zahtjevnog posla. 

Središnjica za upravljanje osobljem obilježava petnaestu obljetnicu. Što biste iz tog razdoblja istaknuli kao najpozitivnije? Postoji li i nešto što se možda moglo bolje napraviti?

Kad znamo kako je personalni sustav funkcionirao prije ustrojavanja Središnjice tad sa sigurnošću možemo reći da se s ustrojavanjem Središnjice započelo s procesom sustavnog i transparentnog upravljanja osobljem uvažavajući zahtjeve zapovjednika i afinitete pojedinaca. Smatram kako su centralizirani postupci selekcije i odabira za prijam i slijedno rastuće razine izobrazbe temeljeni na jasno definiranim kriterijima vrednovanja ključni uspjesi Središnjice, naravno uz potporu strukovne uspravnice kroz normativno pravni okvir i smjernice. Svakako treba istaknuti uspostavu računalne psihologijske testiraonice, tada jedinstvene u Republici Hrvatskoj, a realizirana je donacijom Kraljevine Danske. Teško mi je reći postoji li nešto što se možda moglo bolje napraviti u samim počecima rada Središnjice i prvom desetljeću rada s obzirom na to da sam na njezinu čelu od 2018. do danas uz prekid od godinu dana zbog odlaska u Ratnu školu. Dolaskom u Središnjicu zatekao sam dobro organiziranu i kohezivnu ustrojstvenu cjelinu. Ono što želimo popraviti i na čemu stalno radimo jest ubrzavanje i pojednostavljivanje poslovnih procesa te podizanje razine stručnosti svih uključenih u funkcionalno područje. Usto, poseban je naglasak na uvođenju promjena u procesu privlačenja osoblja.

Ustrojavanje Središnjice bila je najveća reforma personalnog sustava od početka Domovinskog rata, a počelo je s donošenjem koncepta jedinstvenog sustava upravljanja osobljem. Koliko je Središnjica uspjela ispuniti ta početna očekivanja?

Zasigurno je ustrojavanje Središnjice vrlo značajna reforma personalnog sustava, a možda i najveća. Smatram kako je Središnjica u cijelosti odgovorila izazovu početnih očekivanja. Međutim, s obzirom na to da sam na njezinu čelu možda sam malo i subjektivan u donošenju ocjene pa bi odgovor na ovo pitanje trebalo potražiti u strukovnoj uspravnici.

U početku je Središnjica bila u sastavu Zapovjedništva za potporu, a od 15.  prosinca 2014. godine pristožerna postrojba. Kako to da je vaša ustrojstvena cjelina bila dio baš Zapovjedništva za potporu? Nije li bilo logičnije da je bila u sastavu Personalne uprave?

Dugoročnim planom razvoja OSRH 2006. – 2015. planirano je ustrojavanje Zapovjedništva za potporu koje će u svojem sastavu imati sve potporne elemente OSRH, upravljanja materijalnim resursima  i ljudskim potencijalima. Iz definicije DPR-a: ”Zapovjedništvo za potporu najznačajniji je dio logističkog sustava OSRH i nositelj provedbe logističkog, sanitetskog i dijela personalne potpore.” U vrlo kratkom vremenu uvidjelo se da briga o materijalnim potpornim sastavnicama prevladava u sastavu i da je fokus aktivnosti Zapovjedništva usmjeren na upravljanje materijalnim resursima. Ustroj Zapovjedništva bio je kapacitiran za upravljanje materijalnom, a ne personalnom sastavnicom te je s vremenom Selekcijsko središte za prijam u DVS, koje je tad bilo u okviru Zapovjedništva za logistiku, a poslije, preustrojem, Središnjica je postajala teret za Zapovjedništvo za potporu. Od ustrojavanja Zapovjedništva za logistiku, u čijem je sastavu bilo Selekcijsko središte, komunikacija prema strukovnim upravnicama u GS-u OSRH (Uprava za personalne poslove) i MORH (Personalna uprava) bila je otežana jer se morala odvij ati preko Zapovjedništva Zapovjedništva za logistiku koje, svojim kapacitetima osoblja u Odjelu za personalne poslove, nije mogla pratiti sve aktivnosti koje su se odvijale i koje je provodila Središnjica, a pogotovo prema zapovjedništvima grana i pristožernim postrojbama. I prije preustroja i izdvajanja iz sastava Zapovjedništva za potporu na temelju zapovijedi načelnika GS OSRH Središnjici je omogućena izravna komunikacija sa stručnim uspravnicama u MORH-u i GS-u te zapovjedništvima grana i postrojbi OSRH. Što se tiče logičnosti da Središnjica bude sastavni dio Personalne uprave upravo se novim ustrojavanjem Središnjice htjelo postići da se definiraju jasne razine i nadležnosti u sustavu personalnog upravljanja gdje će biti jasno razdvojene i definirane nadzorne, planske i izvršne razine i nadležnosti. Ustrojavanjem Središnjice za upravljanje osobljem definirala se njezina uloga kao izvršnog dijela, u kojem sustavu Personalna uprava OS RH (J-1) ima plansku ulogu, dok Uprava za ljudske potencijale ima plansku i nadzornu ulogu.

Središnjica za upravljanje osobljem provodi različite aktivnosti, od prijma kandidata u sustav, pa sve do njegova izdvajanja. Koliko je zahtjevno pratiti profesionalni razvoj karijere svakog pripadnika OSRH?

Pratiti profesionalni razvoj karijere pripadnika OSRH dugotrajan je, zahtjevan i složen proces. U potpori pojednostavljenja tog procesa kroz godine iskustva radilo se na definiranju jasnih kriterija i transparentnog sustava vrednovanja od selekcije i odabira za prijam do upućivanja na različite oblike izobrazbe i raspoređivanja. Tako je proces odabira, rasporeda i praćenja karijere svakog pojedinca u sustavu OSRH znatno olakšan.

Budući da se bavite vrlo osjetljivima zadaćama, a odnose se na profesionalni razvoj vojnika i civila možete li reći nešto o ustroju vaše postrojbe i pobliže objasniti kako se kroz sva funkcionalna područja prati razvoj pripadnika?

Organizacijska struktura Središnjice pratila je reorganizaciju Oružanih snaga Republike Hrvatske i ona je danas kvalitativno i kvantitativno dimenzionirana tako da može odgovoriti svim izazovima koji se pred ovu ustrojstvenu cjelinu stavljaju. Čine je zapovjedništvo u čijem su sastavu zamjenik zapovjednika i prvi dočasnik, administrativni odsjek i tri odjela koji na najbolji način pokrivaju sve zahtjeve struke te jamče pravodobnu provedu svih zadaća. Na čelu Središnjice nalazi se zapovjednik, na čelu odjela su načelnici odjela, a na čelu odsjeka voditelji odsjeka. Odjel za profesionalni razvoj upravlja karijerama časnika, dočasnika, vojnika te državnih službenika i namještenika, u području raspoređivanja i razvoja u skladu s Odlukom ministra i zapovijedi načelnika GS OSRH dodijeljenim ovlastima. Odjel se skrbi o profesionalnom razvoju djelatnih vojnih osoba tijekom službe kroz odabir i upućivanje na obuku i izobrazbu te obnašanje dužnosti. Odjel za planiranje i potporu planira aktivnosti Središnjice, organizira i provodi personalnu potporu pripadnicima OSRH te pruža administrativnu i informatičku potporu Središnjice. Odjel planira, provodi i nadzire spremnost postrojbe za operativnu uporabu i korištenje u skladu s planovima te zapovijedima zapovjednika Središnjice.

Odjel za odabir, promidžbu, zdravstvenu i psihološku potporu odgovoran je za organizaciju i stvaranje uvjeta za nesmetanu provedbu aktivnosti vezanih uz promidžbu i odabir kandidata za popunu OSRH svim kategorijama osoblja te funkcioniranje sportskih i kinezioloških aktivnosti u OSRH. Planira, organizira, usklađuje i nadzire postupke vezane uz pribavljanje osoblja za potrebe OSRH.

Administrativni odsjek odgovoran je za vođenje cjelokupnog uredskog poslovanja Središnjice. Zaprima ulaznu poštu, otprema izlaznu poštu te odlaže predmete u pismohranu, čuva i ažurira pismohranu.

Jedna od najzanimljivijih, ali i najodgovornijih zadaća Središnjice jest privlačenje osoblja u OSRH. Jeste li zadovoljni tim segmentom rada i mogu li se napraviti neki iskoraci koji bi bili prihvatljiviji i dostupniji mladim ljudima?

Aktivnosti vezane uz privlačenja osoblja za prijam u djelatnu vojnu službu zasigurno je jedno od izazovnijih područja koja planira Ministarstvo obrane, a dijelom provodi Središnjica. Trenutačno se ove aktivnosti provode tradicionalnim načinom licem-u-lice kroz nazočnost promidžbenih timova Središnjice i postrojbenih promidžbenih skupina na raznim vojnim i društvenim događanjima uz korištenje tiskanih promidžbenih materijala i multimedijalnih sadržaja. Već tradicionalno promidžbeni timovi posjećuju osnovne i srednjoškolske ustanove kako bi izravno predstavili vojni poziv ciljanim skupinama. To je potrebno zadržati. Međutim, smatram kako je u ovom području potrebno uložiti dodatne napore i kampanju privlačenja približiti ciljanim skupinama kroz online komunikaciju (putem društvenih mreža i internetskih stranica) i kroz masovne medije (TV, radio, tisak). Vojni je poziv izazovan i dinamičan uz brojne mogućnosti profesionalnog usavršavanja u vojsci i izvan nje. U vrijeme moderne tehnike, informacijskih i komunikacijskih tehnologija Hrvatska vojska pruža niz mogućnosti za stjecanje posebnih znanja i vještina.

Kojim se kriterijima vodite kad govorimo o profesionalnom razvoju pripadnika OSRH, odnosno na koji način procjenjujete koji je kandidat najbolji za određenu poziciju u sustavu, što uključuje i izobrazbu, prijedloge za promaknuća te raspored na višu dužnost?

Uvjeti i rokovi imenovanja na dužnost odnosno raspored na ustrojbeno mjesto propisani su odredbama Zakona o obrani i Zakona o službi u OSRH koje se primjenjuju u funkcionalnom području upravljanja osobljem od nadležnih ustrojstvenih jedinica MO i OSRH. Pojedina područja u funkcionalnom području među kojima su i upućivanje na izobrazbu i promicanje dodatno su uređena provedbenim propisima. Prilikom raspoređivanja ključni su kriteriji potrebe službe, osobni čin, osobna vojnostručna specijalnost, vojna izobrazba i rezultati rada na ranijim dužnostima uz uvažavanje stavova i mišljenja zapovjednika.

Koliko se u tim procesima uvažavaju afiniteti svakog kandidata? Vodi li se pritom računa o obostranom zadovoljstvu?

Sustav rasporeda na dužnosti u funkciji je razvoja profesionalizma i promoviranja najkvalitetnijeg i najkvalificiranijeg osoblja. Prilikom rasporeda na dužnosti kad god je to moguće i ako potrebe službe dopuštaju, osim sposobnosti poštuju se osobne želje i sklonosti pojedinca jer jedino zadovoljna osoba može uspješno i kvalitetno obnašati dužnost.

U kakvoj je koleraciji Središnjica u odnosu na Personalnu upravu Glavnog stožera? Ima li u nekim dijelovima preklapanja?

Središnjica za upravljanje osobljem sve svoje poslove i zadaće provodi na temelju personalne politike Ministarstva obrane (Uprave za ljudske potencijale – M2) te smjernica i prioriteta Glavnog stožera OSRH (Personalne uprave GS-a). Središnjica je njihova produžena ruka i na neki način ogledalo tih politika i smjernica. Zapovjednik Središnjice zapovjedno je odgovoran zamjeniku načelnika GS-a, a strukovno načelniku Personalne uprave. Ne vidim preklapanja u nadležnostima s obzirom na to da su mjerodavnosti jasno definirane. Drugo je pitanje mogu li ili trebaju li pojedine nadležnosti iz djelokruga Središnjice prijeći u nadležnost neke druge ustrojstvene cjeline i obrnuto. Ne treba zaboraviti kako se ustrojavanjem Središnjice i Personalna uprava GS-a dimenzionirala (smanjila) tako da ne dolazi do preklapanja.


15. obljetnica Središnjice za upravljanje osobljem

Svečano obilježavanje obljetnice Središnjice za upravljanje osobljem održano je 13. siječnja na Hrvatskom vojnom učilištu, a nazočili su joj zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Siniša Jurković, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić, vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, načelnik Personalne uprave brigadni general Ivan Zelić, izaslanik zamjenika zapovjednika HVU-a brigadir Stipe Pranjić te prvi dočasnik OSRH časnički namjesnik Dražen Klanjec.

Kroz proteklih 15 godina rada, Središnjica za upravljanjem osobljem postigla je značajne uspjehe. To su prije svega uspostavljanje sustava za privlačenje osoblja i sustava selekcije kandidata kroz niz operativnih područja kao i provedba savjetovanja djelatnika tijekom rasporeda u Oružanim snagama Republike Hrvatske. ”Isključiva i jedina zadaća Središnjice za upravljanje osobljem pobjedničke Hrvatske vojske su ljudi, ” istaknuo je zapovjednik Središnjice brigadir Božo Poljak. Naglasio je kako je izazov unaprijediti proces privlačenja i zadržavanja osoblja, a posebno zadržati i stalno dorađivati dostignutu razinu transparentnosti, jednakih prava i pravičnosti u procesima selekcije i odabira u djelatnu vojnu službu.

General-pukovnik Siniša Jurković čestitao je obljetnicu te istaknuo: ”Središnjica baštini tradiciju ustrojstvenih cjelina kojima je slijednica, a koje su dale vrlo značajan doprinos razvoju Oružanih snaga i danas se s pijetetom prisjećamo svih onih čija je žrtva utkana u slobodu i mir naše domovine,” te kazao kako je jedan od najvažnijih imperativa Središnjice odabrati i postaviti pravog čovjeka na pravo mjesto odnosno osigurati pravodobnu popunu Oružanih snaga najboljim dostupnim kadrom. Na kraju svečanosti uručena su odlikovanja i poticajne mjere djelatnicima Središnjice.


Razgovorao  Željko Stipanović

Foto  Mladen Čobanović