RAZGOVOR brigadir Gioacchino (Jack) Cassarà, direktor Europskog centra za koordinaciju kretanja (MCCE)

“Naša je uloga kombinirati zahtjeve i ponude kako bi se izbjegla situacija u kojoj zrakoplovi, brodovi i vlakovi putuju prazni ili s nepopunjenim kapacitetom. Glavni je cilj osigurati koordinaciju i savjete korisnicima mreže za prijevoz i razmjenu usluga u svrhu optimizacije ili stvaranja novih rješenja za kretanje i transport,“ naglašava brigadir Gioacchino Cassarà

Brigadir Gioacchino Cassarà časnik je talijanskog ratnog zrakoplovstva koji je tijekom vojne karijere sudjelovao u brojnim međunarodnim vježbama i operacijama. Kao pripadnik 4. krila Grosseto od 2004. do 2009. godine upravljao je obukom na avionu Eurofighter EF-2000. Kad je 2009. promaknut u čin pukovnika imenovan je za čelnika talijanskog predstavništva pri Europskom centru za koordinaciju kretanja (MCCE) u Eindhovenu u Nizozemskoj gdje je preuzeo dužnost stožernog časnika nakon čega je postao načelnik odjela. U čin brigadira promaknut je 2013. kad započinje službu u Zapovjedništvu zračne mobilnosti i specijalnih snaga u Rimu. Dužnost direktora Europskog centra za koordinaciju kretanja u zrakoplovnoj bazi u Eindhovenu u Nizozemskoj preuzeo je u kolovozu 2022.

Europski centar za koordinaciju kretanja (MCCE-Movement Coordination Centre Europe) organizacija je koja se sastoji od 28 nacija u koju je Republika Hrvatska pristupila 2011. godine, a cilj je zajedničko upravljanje sposobnostima transporta s ciljem povećanja učinkovitosti. Republika Hrvatska sudjeluje u radu Upravnog odbora (MCCE Steering Board) preko Uprave za logistiku GS OSRH, a u Radnom odboru (Working Board), te Upravnom odboru za međunarodni strateški pomorski transport (MSSC) preko Odjela za promet i transport LOS, ZzP-a. Republika Hrvatska od 2021. do 2023. predsjeda MSSC-om. Posjet čelnog čovjeka Centra brigadira Gioacchina Cassarà našim Oružanim snagama bila je prigoda da nam predstavi ovu organizaciju.

MCCE je jedinstvena međunarodna organizacija po svojim korijenima, a osnovana je uz potporu i EU-a i NATO-a. Je li ona postala primjer za zajedničko funkcioniranje vojne i civilne strukture NATO-a i EU-a?

Povijest MCCE-a seže u 1999. godinu, kad su na NATO-ovu samitu u Washingtonu, članice NATO-a i EU-a procijenili kako je potrebna koordiniranija uporaba vojnih i civilnih sredstava u zraku, na kopnu i moru u okviru vojnog kretanja. Slijedom toga, već 2002. godine nastale su dvije nove organizacije: Europski zračni centar (EAC) i Sealift Koordinacijski centar (SCC). Ove dvije organizacije spojile su se 2007. godine kad je osnovan Europski centar za koordinaciju kretanja. (MCCE – Movement Coordination Centre Europe). MCCE nije u NATO-u ni u EU-u već je zasebna organizacija otvorena za sve članice NATO-a i EU-a. Trenutačno su 28 država članice naše organizacije od čega su 23 od 28 članice EU-a, 25 od 28 su članice NATO-a, dok su 20 od 28 članice i NATO-a i u EU-a.

Kako je organiziran MCCE? Na kojim principima radi?

Sjedište MCCE-a nalazi se u zračnoj bazi Eindhoven u Nizozemskoj. Njegovu strukturu čini nešto manje od 40 časnika i dočasnika i nekoliko civilnih djelatnika. MCCE-om upravljaju dva glavna tijela. Upravni odbor (MCCE SB) – razina general/brigadir – koji usmjerava politiku, daje generalne i dugoročne smjernice transformacije MCCE-a i Radnog odbora (MCCE WB) – razina brigadir/pukovnik – koji upravlja financijskim procesom, odobrenjem proračuna, provodi natječaje za radna mjesta te definira radna mjesta u organizaciji. Oba tijela predstavlja po jedan član iz svake MCCE zemlje članice. Odluke se donose jednoglasno tijekom formalnih sastanaka uživo ili online. Organizacija djeluje kao posrednik i ima koordinacijske ovlasti, ali nema moć zapovijedanja i kontrole nad imovinom članica. Naša je uloga kombinirati zahtjeve i ponude kako bi se izbjegla situacija u kojoj zrakoplovi, brodovi i vlakovi putuju prazni ili s nepopunjenim kapacitetom. Mi ne dijelimo zadaće jer nemamo imovine, ali zahvaljujući našoj izvanrednoj mreži kombiniramo stvari kako bismo, ako je moguće, “transformirali” sredstva iz “samo nacionalne” u multinacionalnu suradnju. Jednako tako omogućujemo članicama da imaju pristup određenim programima za strateški zračni, morski ili kopneni prijevoz koji inače ne bismo imali na raspolaganju. Nadalje, kako bi se državama omogućila veća fleksibilnost, MCCE unutar svoje strukture ima kontrolu nad dva programa koji omogućuje članicama razmjenu usluga bez gotovinske naplate. To znači da članice mogu razmjenjivati usluge (transport dobara zrakom, kopnom ili morem te dopuna gorivom u zraku) bez plaćanja tih usluga nego ih dugoročno kompenzirati jedni drugima. Ova dva programa zovu se ATARES (zračni prijevoz, dopuna gorivom u zraku i druge usluge razmjene) i SEOS (površinske usluge razmjene).

Koji su glavni zadaci i aktivnosti MCCE-a?

Glavni je cilj osigurati koordinaciju i savjete korisnicima mreže za prijevoz i razmjenu usluga u svrhu optimizacije ili stvaranja novih rješenja za kretanje i transport. Glavna nam je zadaća koordinirati korištenje zračnog i kopnenog transporta kao i punjenje goriva u letu između članica i time poboljšati ukupnu učinkovitost i djelotvornost. Fokus je Centra na strateškom kretanju iako to ne isključuje operativan i taktički prijevoz. Kako bi postigao taj cilj radimo na dva načina: Reaktivni način tijekom kojeg prikupljamo zahtjeve članica koje trebaju određeni prijevoz i onda pronalazimo druge zemlje članice koje mogu pomoći, te Proaktivni način u kojem prikupljamo podatke o “rezervnim kapacitetima” koji se ne koriste kako bismo kombinirali mogućnosti na fleksibilan i učinkovit način te pomogli onima kojima treba prijevoz.

Koja su ključna postignuća MCCE-a od osnutka do danas?

Moram istaknuti kako je MCCE iznimno uspješan projekt. Ponajprije zato što je vrlo praktičan i povoljan članicama te daje dosta prilika i mogućnosti u okviru vojne mobilnosti. Dakle, članice naše organizacije mogu pristupiti organizacijama kojima ne pripadaju (kao što su SALIS, HAW i druge); pristupiti vojnim sposobnostima koje ne posjeduju (strateški zračni i pomorski transport te pristup zračnim tankerima) te pristupiti kapacitetima drugih članica, a koje sami ne posjeduju. Naime, članice stalno dijele svoje civilne ugovore za zračni, kopneni ili morski prijevoz s drugim državama. Štoviše, MCCE dopušta svojim članicama fleksibilnost u plaćanju i kompenziranju traženih usluga. To mogu ponuditi prije svega zahvaljujući postojanju dvaju bezgotovinskih kompenzacijskih mehanizama (ATARES i SEOS) koji dopuštaju članicama korištenje usluga bez bilo kakvog protoka novca. Konačno, MCCE može brzo i efikasno podržati članice NATO-a i EU-a, kao i druge partnerske organizacije te sam upravo zbog toga čvrsto uvjeren da je biti dio ove institucije iznimno korisno.

Može li MCCE pomoći civilnim strukturama u slučaju prirodnih katastrofa?

Naravno da možemo i to i činimo, o čemu vam svjedoči nedavni primjer. Tijekom strašnog potresa u Turskoj i Siriji, MCCE je uspio koordinirati sredstva strateškog zračnog prijevoza za sve članice koje su imale spasilačke timove i osoblje za potporu stanovništvu, a nisu imale mogućnost za prijevoz do odredišta. Zahvaljujući suradnji članica i dosadašnjoj suradnji s drugim organizacijama (kao što je SALIS – Strategic Airlift International Solutions, sa sjedištem u Eindhovenu), neke su članice stigle do odredišta katastrofe za otprilike 24 sata. Koordinirana potpora MCCE-a u slučaju humanitarnih katastrofa može se smatrati uobičajenom zadaćom za nas.

Jesu li zadaci i aktivnosti MCCE-a povećani s obzirom na novu sigurnosnu situaciju u Europi?

Mi smo mala organizacija koja se može transformirati i prilagoditi novim izazovima prilično brzo. Trenutačna kriza u Europi promijenila je neke prioritete i nametnula je nove izazove za sve članice. Članice naše organizacije zbog toga su se odlučile prilagoditi Uvjetima projektnih zadaća (MCCE TOR Terms of Reference), kako bi omogućili nekim međunarodnim organizacijama, kao na primjer IDCC-u (Međunarodni centar za koordinaciju donatora), neku vrstu posebnog statusa kako bi mogli izravno koristiti sve pogodnosti naše mreže za prijevoz. Imajući u vidu našu glavnu zadaću, trenutačno radimo na tome kako bismo spojili potrebe i ponude u nastojanju da se maksimizira učinkovitost i, ako je moguće, djelotvornost vojnog prijevoza u kriznim područjima.

Kako biste ocijenili sudjelovanje Hrvatske u MCCE-u?

Republika Hrvatska pridružila se MCCE-u 2011., a članica je dvaju programa zračnih i kopnenih bezgotovinskih kompenzacijskih mehanizama (ATARES i SEOS). Usluge MCCE-a vrlo su dobro poznate hrvatskom vodstvu koje je koristilo njegove usluge u prošlosti i trenutačno ih koristi kao moguće opcije za kretanje osoblja i opreme za sve vojne potrebe.

Koliki je profesionalni doprinos pripadnika OSRH?

Radujemo se što ćemo ubuduće u Eindhovenu ugostiti svakog hrvatskog stožernog časnika. MCCE je mala organizacija i nije uvijek moguće imati sve članice zastupljene u našoj zgradi, ali bilo bi dobro imati hrvatskog časnika u budućnosti.

Razgovarao: Domagoj Vlahović, Prijevod: Tomislav Vidaković