Zadaća Bojne ZMIN neprekidan je nadzor zračnog prostora Republike Hrvatske i prilaza njezinu teritoriju te pružanje radarske potpore borbenom djelovanju snaga HRZ-a i održavanje borbene opreme sustava ZMIN. Osim vojnih, Bojna ZMIN provodi i zadaće potpore civilnim strukturama…

Za pripadnike te postrojbe Hrvatske vojske bez ikakvog bismo pretjerivanja mogli reći kako su odgovorni za sve što se događa na hrvatskom nebu te da u naš zračni prostor niti jedan zrakoplov ne može ući bez njihova odobrenja i znanja. Ako se to slučajno i dogodi, to je, pak, situacija koju vrlo uspješno rješavaju. Riječ je o Bojni zračnog motrenja i navođenja (ZMIN), koja je sastavni dio Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Njezini su pripadnici važan čimbenik Hrvatske vojske u sustavu zračnog motrenja i navođenja (ZMIN), koji je podsustav integriranog sustava zračne obrane, operativnog značenja, namijenjen za neprekidan nadzor zračnog prostora. Sudjeluju u zaštiti integriteta hrvatskog zračnog prostora i pridonose zračnoj obrani prostora NATO saveza. Odgovorni su za pravodobnu distribuciju informacija o stanju u zračnom prostoru (prepoznata radarska slika) svim uvezanim sastavnicama sustava. No, da bi pripadnici Bojne ZMIN svoju zadaću uspješno proveli, svaka ustrojstvena cjelina te postrojbe mora funkcionirati besprijekorno. Kako bismo iz prve ruke vidjeli što je točno potrebno da bi zračni prostor Republike Hrvatske bio u svakom trenutku pod punim nadzorom, ekipa Hrvatskog vojnika posjetila je Bojnu ZMIN, a njezin zapovjednik brigadir Dalibor Benko proveo nas je kroz sve ustrojstvene cjeline, pa čak i one koje su zbog prirode posla dobro skrivene od javnosti.

“Naša postrojba primarno se bavi nadzorom zračnog prostora iznad teritorija Hrvatske i na njezinim prilazima te pruža radarsku potporu svim borbenim djelovanjima HRZ-a. Republika Hrvatska je ulaskom u NATO 2009. godine deklarirala snage za NATINAMDS – NATO-ov integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane u čijem su sastavu postrojbe ZMIN-a i tako pridonosi protuzračnoj obrani Saveza. Vrlo je bitna zadaća Bojne ZMIN i održavanje radarskog sustava u stupnju koji osigurava zadanu razinu operativnosti postojećeg sustava FPS-117,” objašnjava brigadir Benko.

Potpora vojnim i civilnim strukturama
Radari FPS-117 američke proizvodnje koje Bojna ZMIN koristi imaju civilno-vojnu namjenu. Bojna ZMIN stoga, osim vojnih, provodi i zadaće potpore civilnim strukturama. Tri radara Bojne ZMIN uvezana su u sustav Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP), čije podatke 24 sata dnevno, HKZP koristi u svakodnevnom radu. Kad je riječ o HKZP-u, napominje zapovjednik ZMIN-a, vrlo je važno naglasiti kako ZMIN nadzire zračni prostor s ciljem zaštite integriteta u cijelom spektru visina, a HKZP je odgovoran za upravljanje zračnim prometom.

“To je velika razlika. Pojednostavnjeno – mi smo odgovorni za sigurnost zračnog prostora, a HKZP za promet,” kaže brigadir Benko. Osim toga, ZMIN surađuje i s Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, od kojeg dobiva diplomatska odobrenja letova za strane državne zrakoplove i autorizacije letova temeljem kojih djelatnici Bojne ZMIN kontroliraju imaju li strani zrakoplovi koji ulaze u Republiku Hrvatsku potrebna odobrenja.
Bojna ZMIN daje radarsku potporu i snagama Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u protupožarnoj sezoni te snagama Obalne straže. To je važna zadaća jer časnik za navođenje iz Bojne prenosi zapovijedi između Zapovjedništva OVZ-a i pilota zrakoplova koji sudjeluje u provedbi protupožarnih zadaća, usmjerava ih prema požarištu i javlja im sve važne informacije za provedbu zadaće. Isto tako, provode zadaće usmjeravanja zrakoplova do lokacija prijavljenih incidenata na Jadranskom moru. Bojna ima devet ustrojstvenih cjelina – Zapovjedništvo, pet radarskih postaja (Sljeme, Borinci, Papuk, Učka i Pelješac), dva operativna središta (Središte za nadzor zračnog prostora u Podvornici i Sektorsko operativno središte u Splitu) te potporni element – Satniju za zrakoplovno-tehničko održavanje i opskrbu, koja održava radarske sustave i podsustave.

“Zadaća je radarskih postaja neprekidno radarsko motrenje zračnog prostora u dometu radara. Radar ima domet oko 450 kilometara i distribuira sliku u operativno središte u koje dolaze podaci iz svih radara koji su na njega uvezani. Ondje se stvara jedinstvena prepoznata slika o situaciji u zračnom prostoru. Takva identificirana slika distribuira se korisnicima u Republici Hrvatskoj i izvan nje. Budući da smo članica NATO-a, sliku distribuiramo NATO-ovim središtima za zračne operacije u Italiji, nama nadređenom operativnom središtu u Španjolskoj i u vrhovno zapovjedništvo za zračne savezničke snage u Europi u Ramsteinu, Njemačka, a izmjenjujemo je s operativnim središtima u susjednoj Mađarskoj, Sloveniji i Italiji. Njima dajemo podatke, a našim zračnim prostorom vladamo suvereno,” kaže naš sugovornik. Radarsku sliku zračnog prostora dobivaju i sve grane Hrvatske vojske, a najviše je koristi HRZ. Da bismo vidjeli nastajanje kompletne radarske slike te kako se svakodnevno nadzire zračni prostor, ali i ostvaruje suradnja s NATO-ovim operativnim središtima, obišli smo Središte za nadzor zračnog prostora u Podvornici, koje je ujedno i najbrojnija ustrojstvena cjelina unutar Bojne ZMIN. Premda izdvojeni objekt u Podvornici na prvu djeluje pomalo neugledno, kad smo ušli prizor nas je impresionirao. Ondje se nalazi čitava mreža prostorija, njih više od 100, a prostiru se na 1800 četvornih metara. Slobodno možemo reći kako je riječ o srcu postrojbe, odakle se zapravo nazire kompletan zračni prostor.

“Što se tiče opsega posla, ovdje se provode najsloženije i najvažnije zadaće. Operativna namjena Središta neprekidan je nadzor zračnog prostora Republike Hrvatske i radarska potpora zračnim snagama. U Središte dolaze podaci s radarskih postaja koji se generiraju u jednu radarsku sliku na pokazivaču, a djelatnici koji ovdje rade nadziru kompletan zračni prostor i sudjeluju u stvaranju prepoznate slike zračnog prostora. Identificiraju ciljeve (radarske podatke) i prate situaciju u zračnom prostoru zbog mogućnosti pojave neidentificiranog cilja koji nije prijavljen, odnosno najavljen u planu leta. Istodobno pridonosimo i obrani NATO saveza, razmjenom podataka s NATO-ovim središtima i sudjelovanjem u integriranom sustavu nadzora NATO-ova zračnog prostora,” kaže zapovjednik Središta za nadzor zračnog prometa pukovnik Teofil Tolić. Naglašava kako Središte upravlja cjelokupnim sustavom nadzora zračnog prometa – od obrade digitalnih podataka radara, formiranja ciljeva u zračnom prostoru, identifikacije ciljeva, upravljanja radarskim sustavima i radiouređajima, do distribucije prepoznate situacijske slike u zračnom prostoru. Važno je spomenuti i provedbu zadaća radarske potpore u misijama zračnih snaga (Air Policing) i borbenih djelovanja lovačkih aviona te pružanje navigacijske pomoći svim zrakoplovima u zračnom prostoru RH ako je potrebno. U misiji Air Policing sudjeluje i dežurni borbeni dvojac HRZ-a smješten na Plesu. O čemu je točno riječ objasnio nam je pukovnik Tolić: “Naše Središte zajedno s dežurnim borbenim dvojcem provodi zadaće nadzora i zaštite zračnog prostora prema NATO-ovim procedurama. Kad se u zračnom prostoru pojavi zrakoplov koji nije najavljen HKZP-u ili koji nije uspostavio komunikaciju s njim, pokreće se procedura poznata kao Alpha Scramble, odnosno podiže se dežurni borbeni dvojac koji presreće taj zrakoplov te provodi vizualnu identifikaciju.”

Procedura Alfa Scramble
“Alfa Scramble je mirnodopska zadaća. Na zrakoplov koji nema komunikaciju (Comloss), moraju se primijeniti određene mjere kojima će se potvrditi da nije opasnost. Zadaća je dežurnog borbenog dvojca u što kraćem vremenu doći do zrakoplova, utvrditi o kakvom je riječ te provjeriti može li se uspostaviti kontakt s njim. Takav se kontakt obično uspostavi, a ako zrakoplov iziđe iz naše zone preuzima ga kontrola ili dežurni borbeni dvojac susjednih zemalja. Comloss situacija događa se sigurno jednom mjesečno,” nadovezuje se brigadir Benko. Kako bi svi sudionici bili što bolje pripremljeni za takve situacije, provode se uvježbavanja. Simuliraju se različite situacije u zračnom prostoru pa se tako uvježbavaju pripadnici Središta za nadzor zračnog prometa i posada dežurnog borbenog dvojca, provodeći vježbovnu proceduru Tango Scramble za djelovanje u stvarnoj situaciji, a provode se i vježbe na simulatoru.

“Ako se podiže dežurni borbeni dvojac, koji čini par aviona MiG-21, pilot uspostavlja vezu s našim časnikom za navođenje koji ima zadaću dovesti pilota u što bolju borbenu poziciju u odnosu na cilj. Pilot potom radi vizualnu identifikaciju i izvještava časnika za navođenje o cilju. Takve su situacije česte u ljetnoj sezoni. Naši su borbeni avioni u statusu spremnosti za polijetanje od 15 minuta, što znači da imaju toliko vremena od uzbunjivanja do podizanja u zrak. Takva su presretanja zrakoplova naporna i zahtjevna i za naše djelatnike i za pilote,” kaže nam pukovnik Tolić te zaključuje kako su pripadnici Bojne ZMIN zaduženi za sigurnost zračnog prostora, a HKZP za promet. Situacije u zračnom prostoru dosad su bile bez značajnijih posljedica – ili se pilot nije javio ili je neki od uređaja otkazao. Nije bilo otmica ili nekih složenijih situacija.

Nakon obilaska objekta iz kojeg se nadzire kompletan zračni prostor Republike Hrvatske, zapovjednik ZMIN-a vodi nas na najvišu točku iznad Zagreba – radarsku postaju Sljeme. Prostor je ograđen bodljikavom žicom, a karakterizira ga prepoznatljiva kupola unutar koje se nalazi rotirajuća radarska antena. “Hrvatskoj su tijekom 2000. godine isporučeni moderni i sofisticirani trodimenzionalni radari FPS-117 i oprema vrhunskih taktičko-tehničkih značajki američke proizvodnje. Prvi je instaliran na Sljemenu, a nakon toga i na ostalim novoizgrađenim radarskim položajima. Djelatnici radarske postaje Sljeme obučeni su za rad na radarskom sustavu FPS-117, dijelom kod proizvođača u SAD-a i u SzO-u HRZ-a, te obukom u postrojbi i samoobukom. Ispravnost radara tijekom proteklih godina iznimno je visoka, što govori o kvaliteti samog uređaja, ali i osposobljenosti osoblja za održavanje te sofisticirane opreme. Radarskoj postaji može se dodijeliti zadaća pojačanog nadzora dijela zračnog prostora u kojem se pojavi neidentificirani zrakoplov koji je potencijalna prijetnja. Za provedbu zadaća nadzora zračnog prostora bitan je primarni radar, koji daje podatke o svim ciljevima, a za nadzor zračnog prometa služi sekundarni radar, koji šalje podatke koje dobiva od zrakoplova. Stoga je važno napomenuti da nadzor zračnog prostora obuhvaća širu situaciju – jer ono što nije identificirano bitno je i zahtijeva reakciju te može stvoriti prijetnju. Radarska postaja ima u tim situacijama važnu ulogu u svojoj zoni motrenja. Dok se takav cilj nalazi u zračnom prostoru Republike Hrvatske, djelatnici radarske postaje moraju ga motriti zajedno sa Središtem u Podvornici,” objašnjava nam brigadir Benko važnost radarske postaje.

Radarski sustav FPS-117
Pripadnik te postrojbe poručnik Nino Marasović dodaje: “Namjena radarske postaje neprekidno je radarsko motrenje zračnog prostora, distribucija podataka u operativno središte i održavanje tehnike u prvom stupnju održavanja. Radarski sustav FPS-117 jedan je od najsuvremenijih, domet mu je oko 450 kilometara, a naša je svakodnevna zadaća održavati ga. Radar radi i automatski distribuira podatke, ali mi smo tu kako bismo nadzirali rad te u slučaju kvara reagirali i otklonili ga. Većinu kvarova možemo otkloniti u kratkom roku.” U slučaju većeg kvara otklanjanje preuzima Satnija za zrakoplovno-tehničko održavanje i opskrbu. To je ustrojstvena cjelina Bojne ZMIN zadužena za popravke drugog stupnja održavanja. Treći stupanj, odnosno remont, provodi se u tvrtki Lockheed Martin u SAD-u, kamo se šalju neispravni dijelovi koji se kod nas ne mogu popraviti.

“Tijekom prenaoružanja postrojbe novim radarskim sustavom FPS-117, instalacije i pokusnog rada radara, proizvođač je osigurao nazočnost tehničkog inženjera. S vremenom su naši djelatnici završili obuku za održavanje i upravljanje radarskim sustavom FPS-117, najprije u SAD-u, a zatim i u Hrvatskoj. Djelatnici su sve više bili uključivani u održavanje radara i čak su nadmašili obučavatelja te napravili i manje modifikacije u skladu s razvojem tehnologije. Obučeni su do zavidnog stupnja, provode preventivno održavanje u skladu s uputama dobivenim od proizvođača i korektivno održavanje u slučaju kvara. Kad se dogodi kvar i utvrdi što je posrijedi, prikupe se dijelovi iz centralnog skladišta i odvezu na radarski položaj,” kaže brigadir Benko. Satniju za zrakoplovno-tehničko održavanje posjetili smo upravo kad je bio u tijeku servis jednog dijela radara – okretne spojnice.

“Ispitujemo sklop okretne spojnice s radara na Pelješcu i provodimo potrebna mjerenja kako bismo utvrdili ispravnost samog uređaja. Naš svakodnevni posao sastoji se od odlazaka na teren, pripreme za tehničke preglede te reparacija sklopova koji dolaze s radarskih postaja i njihove pripreme za slanje na popravak u SAD kad se skupi određen broj dijelova,” objašnjava način rada časnički namjesnik Željko Hrženjak. Pripadnici Satnije rade i na održavanju komunikacijsko-informacijskog sustava, a postoje i interventne skupine koje djeluju izvan radnog vremena. “U slučaju kvara radara, a na poziv operativnog središta u Podvornici, interventna skupina dobiva s radarskog položaja podatak od radarskih tehničara osposobljenih za prvi stupanj održavanja. Interventna skupina u roku od nekoliko sati dolazi na radarski položaj i ako je dobro pripremila dijelove i dobila dobru informaciju vrlo brzo može popraviti radar i vratiti ga u operativni rad,” kaže zapovjednik Bojne ZMIN. No, čak i kad se jedan radar pokvari, uvjerava nas brigadir Benko, nema straha – zbog velikog dometa radarske se slike preklapaju tako da zračni prostor Republike Hrvatske nije nikad bez potpune kontrole.

---

Tehnološki skok

Sustav ZMIN ustrojen je tijekom Domovinskog rata u srpnju 1991. na inicijativu pripadnika zrakoplovne grupe pri Glavnom stožeru HV-a. Tijekom rujna i listopada 1991. u blizini Bjelovara uvodi se u borbenu uporabu radar P-15, a u Slavoniji se koristi radar WSR Državnog hidrometeorološkog zavoda. Razvoju sustava znatnije pridonosi zaposjedanje radarskog položaja Šašina greda kod Siska s motriteljskim radarima i radarom za mjerenje visine te sustavima veza zemlja-zrak. Tako su dostignuti uvjeti za provedbu namjenskih zadaća sustava, uključujući i radarsku potporu zrakoplovima. “Nakon prijma zapovijedi za ustroj 170. brigade ZMIN-a, intenzivirana je popuna osobljem, obuka za sve nužne vojnostručne specijalnosti, nastavak prikupljanja opreme iz ratnog plijena, uglavnom ruskih radara koje je nekad koristila JNA i koji su preuzimani padom vojarni, te ustrojavanje novih postrojbi. Brigadu su činile tri bojne (Kurilovec, Split, Osijek, svaka s 3-4 radarske postaje i operativnim središtem), te Satnijom za održavanje i razvoj,” govori brigadir Benko. Tijekom Domovinskog rata zadaće su bile slične današnjim – nadzor zračnog prostora iznad teritorija Republike Hrvatske. Neprijatelj je imao prevlast u zračnom prostoru i masovno je koristio svoje zrakoplovstvo i raketne sustave. Hrvatska vojska još nije imala u naoružanju borbene zrakoplove, a sustavi i sredstva za protuzračnu obranu bili su skromni i po kvantiteti i po ukupnim borbenim sposobnostima. Pravodobne i točne informacije o prijetnjama iz zračnog prostora bile su stoga važne i za sustave uzbunjivanja i za sve postrojbe Hrvatske vojske koje su mogle poduzeti mjere protuzračne obrane i zaštite.

“Tisuće povreda zračnog prostora RH, nakon uvođenja u borbenu uporabu borbenih zrakoplova (MiG-21bis, Mi-24) uz učinkovitu radarsku potporu nekoliko desetaka radarskih uređaja s pomoćnom opremom, sposobnosti za presretačke zadaće i povećanja ukupnih sposobnosti PZO sustava, neprijatelj postupno gubi prevlast u zračnom prostoru i nakon znatnih gubitaka ograničava uporabu svojeg zrakoplovstva. Od ustrojavanja ZMIN-a prošli smo put od sustava motrenja i navođenja baziranog na vizualnim motriteljima opremljenim dalekozorima do suvremenog automatiziranog sustava motrenja i navođenja baziranog na trodimenzionalnim radarskim uređajima FPS-117. U tom je razdoblju napravljen golem tehnološki skok i iznimno je mali broj zemalja kojima je to pošlo za rukom. Zbog toga svim angažiranim ljudima treba odati priznanje i zahvaliti im na nesebičnu doprinosu. Sustav ZMIN odigrao je u Domovinskom ratu značajnu ulogu. Da nije bio tako dobro organiziran i učinkovit, bilo bi puno više žrtava i razaranja…” zaključuje brigadir Benko te dodaje: “Postrojbe ZMIN-a danas čine visokosofisticiran sustav Oružanih snaga RH i NATO-a.”

Martina Butorac
snimio Mladen Čobanović