Na području Like, kao što je već spomenuto u Hrvatskom vojniku, stanje oružanog sukoba počelo je Krvavim Uskrsom 31. ožujka 1991. i ubojstvom prvog hrvatskog branitelja Josipa Jovića na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. JNA je tad intervenirala i razmjestila se na to područje, a nakon početka otvorene velikosrpske agresije bila je glavni oslonac srpskih snaga u okupaciji dijela Like. O snagama JNA razmještenim na području NP Plitvička jezera neposredno nakon Krvavog Uskrsa i nakon što je na tom području utemeljena postaja hrvatske policije, ali i o snagama MUP-a RH koje su prikupile službe JNA, a za koje podaci često nisu bili precizni, govori dokument JNA od 9. travnja 1991. koji je potpisao zamjenik komandanta 5. vojne oblasti general-potpukovnik Andrija Rašeta (HR-HMDCDR, 116., kut. 23.).

 

KOMANDI 5. VO

Predlog za pregrupisavanje snaga

Operativni broj 15

 

U cilju stvaranja uslova za organizovaniji život i izvršavanje zadataka u potčinjenim jedinicama, stvaranje uslova za duži boravak na ovom prostoru, ekonomisanje snagama, efikasnu kontrolu potencijalno kriznih rejona i brzo i efikasno dejstvo u slučaju nastanka incidenata i uspešno reagovanje u slučaju bilo kakvih aktivnosti snaga MUP-a, predlažemo sledeće grupisanje snaga:

1.- IKM i dalje u Spomen domu, naselje Mukinje.

čVP i iv na IKM za patrolnu službu, obezbeđenje IKM i brzo reagovanje na promene situacije u zoni.

lsab PVO na IKM – rezerva. Točkaši, velika vatrena moć, mogu biti u kratkom vremenu u bilo kojoj tački i neutralisati eventualno iznenađenje, ili stvoriti potrebnu nadmoć u našu korist.

2.- IKM u rejonu Koranski most – Prijeboj – Željava.

2.1. Zadatak: sa 1. tč kontrolisati ulaz u zonu s pravca Grabovac, kontrolisati PSt u motelu “Jezero” i delom snaga u OR Mukinja, uz povremenu zamenu snaga u okviru čete.

2.2. 2. tč Prijeboj: delom snaga kontroliše raskrsnicu puteva u s. Prijeboj, deo snaga u OR Šumarska kuća – hotelska baza. Zamene snaga u okviru čete. KM – Šumarska kuća. Ojačava snage i interveniše pravcima: Prijeboj – Ličko Petrovo Selo – Prijeboj – Plitvička jezera i Prijeboj – Borja.

2.3. 3. tč, Željava. Delom snaga kontroliše raskrsnicu u Ličkom Petrovom Selu. U gotovosti za dejstvo pravcima: Vaganac – Drežnik Grad i Ličko Petrovo Selo – Prijeboj.

2.4. Pozadinski vod u Prijeboju. Mv ojačavaju tč.

3.- mb bez 1. mč u rejonu s. Rudanovac – s. Vrelo – Borja, I. mč – Ljubovo.

3.1. sa 1. mč zatvara pravac Široka Kula – Ljubovo, u gotovosti za aktivna dejstva ka Lički Osik, tv ojačavaju mč.

3.2. 2. mč, Borja. Delom snaga kontroliše raskrsnicu puteva, a delom u OR. U gotovosti za ojačavanje snaga i aktivna dejstva ka Ljubovo, Vrhovine i Prijeboj – Plitvička jezera.

3.3. mb bez dve mč na prostoru s. Rudanovac – s. Vrelo.

Vrši popunu, izvodi obuku, odmara ljudstvo.

Sa 3. mč ojačava snage, ili aktivno dejstvuje ka Ljubovo, Borje, Vrhovine i Prijeboj. Zamene ljudstva vrši u okviru čete i u okviru bataljona.

4.- IKM 13. K i 13. čVP u rejonu Otočac. Ima povoljne uslove za RiK svojim snagama, naročito u odnosu na jače snage MUP-A u s. Sinac i potencijalno ugroženije rejone na pravcu Otočac – Gospić – Gračac i Vrhovine. Sa 13. čVP kontroliše rejone Perušić – Lički Osik i Brinje i pravac Ramljani – Čanak.

4.1. Brdski bataljon bez 2. bč – Otočac, sa aktivnim dejstvom prema s. Sinac – s. Vrhovine i Otočac – Brinje.

4.2. 2/bb Zalužnica. Kontroliše aktivnosti snaga MUP-a iz rejona Sinac i sprečava sukobe.

4.3. lsab PVO 30/2, Brakusova Draga – s. Vrhovine. Isti zadatak.

4.4. 13. iv, Gospić. Prikuplja podatke na pravcima s. Bilaj – s. Barlete – s. Mogorić – s. Medak – s. Raduč i Gospić – Lički Osik – s. Široka Kula.

4.5. lsab PVO sa vVP u objektu Sveti Rok. Zadatak: kontroliše potencijalno incidentne rejone s. Lovinac i s. Ploče, pravac s. Štikada – s. Raduč (moguć sukob policije i milicije) i prikuplja podatke na pravcima: Sveti Rok – Udbina, s. Lovinac – s. Medak, s. Lovinac – Gračac – s. Bruvno.

5.- tab/580. mabr sa oVP na poligonu Slunj. U gotovosti za zatvaranje putnih pravaca sa severa i podršku snaga prema razvoju situacije.

 

Ovakvo grupisanje bi se u daljem moglo fleksibilno držati prema zaključcima iz procene situacije.

 

———-

 

SASTAV SNAGA MUP-a

 

Bat MUP	čete i vodovi MUP-a	brojno stanje
Slunj		360
Drežnik Grad	Drežnik Grad	180
	Grabovac	20
	Vaganac	50
	Rakovica	8
	UKUPNO	258
s. Sinac		250
	Otočac	70
	Saborsko	50
	UKUPNO	370
Ljubovo		200
	Perušić	100
	Lovinac	25
	Gospić	125
	UKUPNO	450
	Policijska stanica Plitvice	105
Karlovac		470
Ogulin		250
	Josipdol	40
	Brinje	100
	UKUPNO	390
Duga Resa		210
	UKUPNO	2863 (u izvorniku je pogrešno zbrojeno, treba biti – 2613)
Nepoznat broj snaga “Krajine”

 

 

Kao što je već pisano u Hrvatskom vojniku, sukobu na području NP Plitvička jezera 31. ožujka 1991. prethodilo je agresivno ponašanje Srpske demokratske stranke iz Knina i blokada, odnosno srpska okupacija Plitvica od 29. ožujka 1991., koju su provele snage “krajinske milicije”, tzv. martićevci. O tome svjedoči i Izvješće (“Informacija”) Organa bezbednosti 1. vojne oblasti Upravi bezbednosti SSNO-a od 26. travnja 1991. godine, u kojem je opisana “Delatnost organa MUP-a i SDS SAO Krajina, pre i u toku događaja na Plitvi­cama 30/3l. 03. 1991.”

 

Saradnik OB “Milan” (Željko S., poručnik iz 402. pontb, koji je od 29. 3. do 7. 4. 1991. boravio na Plitvicama, radi posete roditelja i supruge) iznosi da se 31. 03. nije mogao vratiti u jedi­nicu zbog pomenutih događaja u vezi čega iznosi, da je 29. 03. u s. Drežnik primetio da je put prema Plitvicama blokiran, a lica kontrolisa­na što je bio slučaj i na Plitvicama gde je kontrolu organizovala milicija iz Knina. Posebno su kontrolisana lica koja nisu pripadnici SDS i lica hrvatske nacionalnosti. U vreme tv dnevnika to veče, saopšteno je da građani ne kreću na Plitvice jer će “redovne” snage MUP-a us­postaviti kontrolu nad tim područjem.

30. 03. autobusima je došao veći broj milicionera i naoružanih civila iz Knina, gde je uočeno da je sa područja Plitvica bilo oko 10 % lica. Istaknuta je i zastava sa četiri “S” na Koranskom mostu koju je nasilno skinuo ČORAK MILOTA (Mile, op. a.), kasnije priveden u SM (stanicu milicije, op. a.) i “pretučen”. U toku dana mobilisani su i ostali pripadnici rezervnog sastava milicije sa Plit­vica gde nisu pozivana lica hrvatske nacionalnosti, među kojima ni otac saradnika. (…)

U vreme boravka kući više puta mu je postavljano pitanje da li se demobilisao, da li je tačno da će biti komandir PS na Plitvicama i sl. što je povredilo i njega i njegovog oca.

Tekst: dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Centra