Utvrda na brijegu koji nadvisuje cijeli Benkovac izgrađena je u drugoj pol. XV. stoljeća. Danas je obnovljena i u njoj se nalazi moderni muzej

Benkovac ima vrlo zanimljiv geografski položaj u sjevernoj Dalmaciji, otprilike na granici visoravni Bukovice, koju karakterizira krš, te plodnih i zelenih Ravnih kotara. Prometno je dobro povezan s Likom te drugim krajevima obalne i kopnene Dalmacije. Upravo je položaj zaslužan što je njegovo šire područje dokazano bilo naseljeno još od antičkih vremena. U neposrednoj blizini, kod sela Podgrađa, i danas su ostaci naselja imena Asseria. Prvi stanovnici bili su mu Liburni, koji su podigli gradinu, a poslije ga preuzimaju Rimljani, koji ondje utemeljuju svoj grad, tj. municipij. Rimljani su ga i nadogradili prema svojim potrebama i vještinama. Područje Benkovca važno je i za same početke srednjovjekovne hrvatske države. U obližnjem selu Šopotu iskopani su dragocjeni dijelovi stare oltarne pregrade na kojima se spominje ime kneza Branimira i naziv Hrvati. Međutim, u samom Benkovcu najupečatljivije djeluje kaštel na brijegu koji nadvisuje cijeli grad. Podignut je u drugoj polovini XV. stoljeća i to na temeljima prapovijesne gradine. Izgradila ga je plemićka obitelj Benković, po kojoj su kaštel i grad i nazvani. U povijesnim izvorima prvo se spominje Ivan Benković de Tucarichi et Plavno. Došao je i imao posjede u Plavnom kod Knina, a jedna od teorija vezana uz Tucarichi jest da je riječ o pogrešnom čitanju i da se odnosi na mjesto Lukar, otprilike između Knina i Drniša.

Dva mjesta jednakog imena

U svakom slučaju, Ivan Benković bio je kaštelan Zvonigrada na Zrmanji (v. tekst Zvonigrad, HV br. 708) i od krbavskog kneza Karla kupio je 1468. godine posjede na zadarskom području. Hrvatski biografski leksikon navodi da se obitelj vjerojatno u tom kraju nalazila otprije, jer se na popisu ninskih župa iz 1449. spominju dva naselja jednakog imena: Benkovac. Jedno od njih današnji je grad. U obitelji, iz povijesnih zapisa iz prvih dvadeset godina XVI. stoljeća, poznat je i Juraj Benković te Ivanova kći Klara. U to je vrijeme bio aktivan teolog i filozof Benedikt Benković (oko 1460. –1522.). Razlog podizanja utvrde, za koju je zaslužan Ivan Benković, bio je u prisilnom razdvajanju hrvatskih krajeva 1409. godine. Ladislav Napuljski tad je prodao velik dio Dalmacije Mlečanima, a granica između njih i Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva protezala se upravo benkovačkim područjem. Stoga je na prilično malom prostoru izgrađeno nekoliko utvrda. Kličevica, Korlat i Polača bili su na prvoj crti prema Mlečanima, a Benković i Perušić na drugoj. Dakle, današnji grad u kojem su Benkovići podigli malu fortifikaciju nekoliko je desetljeća ostao izvan dohvata Mlečana. Međutim, uskoro se nad svim hrvatskim zemljama počela nadvijati osmanlijska opasnost, koja kulminira porazom na Krbavi 1493. godine. Benkovac pada u osmanlijske ruke 1527. godine, nedugo nakon što je novom katastrofom, onom na Mohačkom polju, potučeno Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo. Osmanlije preuzimaju i utvrdu, u kojoj ostaju sve do kraja XVII. stoljeća, kad nadzor nad njom preuzimaju Mlečani.

Obnova utvrde i muzeja

Kaštel je u počecima bio vrlo jednostavnog izgleda: dominantni dio i danas je visoka četvrtasta kula opasana kvadratnim zidinama. Osmanlije u XVI. stoljeću sve skupa ojačavaju još dvjema okruglim kulama. Kao i mnoge druge stare građevine u Hrvatskoj, i Benković se s vremenom i gubitkom vojnog značaja mijenja, nadograđuje i stapa s urbanim okružjem. Danas mu se može prići iz više smjerova, i to nakon možda dvije minute uspona. Ako priđete s jugoistočne strane, zamijetit ćete jednu zanimljivost: crkvu svetog Ante, zaštitnika Benkovca, podignutu uza zid kaštela. Zna se da je obnovljena 1743. godine. Godinama je kaštel bio zanemarivan, a prvo ozbiljnije uređenje poduzeto je 1977. godine. No, svega 14 godina poslije, grad će opet završiti pod okupacijom. Nakon oslobođenja 1995., slijedile su godine zatišja. Ali tomu je došao kraj. Kaštel je ponovno i vrlo lijepo obnovljen, zahvaljujući naporima koje je predvodio Zavičajni muzej Benkovac. Upravo u kaštelu njegovo je sjedište i izložbeni prostor. Osnovan je još 1983. godine, a novi život donio mu je projekt Revitalizacija i uređenje Zavičajnog muzeja Benkovac. Projekt je sufinanciran sredstvima Kohezijskog fonda Europske unije, Ministarstva kulture i medija i Grada Benkovca. Zavičajni muzej sad ima i stalni, moderni i interaktivni postav svečano otvoren 11. lipnja 2022., te usmjeren na priču o bogatoj, ali zaista iznimno bogatoj povijesti benkovačkog kraja.

Tekst i foto: Domagoj Vlahović