Moramo prepoznati i podržati nove proizvode naših tvrtki

Vrlo je bitno što je MORH prepoznao značaj projekata i što podupire obrambenu industriju. Interesom za njihove proizvode daje im referenciju. Mi ćemo i dalje surađivati s MORH-om te poticati ulazak budućih proizvoda, koji će nastati uz pomoć fondova, u uporabu u OSRH. Važno je da MORH prepozna razvojna ulaganja naših tvrtki i omogući im pristup unutar svojeg djelovanja – dobar su primjer višegodišnji ugovori o nabavi s našim proizvođačima. Sad moramo prepoznati i podržati neke buduće proizvode naših tvrtki koji bi zaista mogli biti iznenađenje na globalnoj razini…

Goran Basarac, voditelj Službe za strateško planiranje i programiranje u Ministarstvu gospodarstva RH

U Hrvatskom vojniku objavili smo početkom srpnja tekst MORH, EDA i fondovi Europske unije u kojem smo zagrebli temu o načinima na koje bi hrvatski gospodarski i znanstveni subjekti mogli aplicirati za predstojeće Europske strukturne i investicijske fondove iz perspektive 2014. – 2020. za financiranje svojih projekata dvojne, tj. civilno-vojne namjene. Da bismo čitateljima pružili dublji uvid u temu obrambeno-sigurnosnog gospodarskog sektora i fondova EU-a, razgovarali smo s Goranom Basarcem, predstavnikom Ministarstva gospodarstva (MINGO) koje ima bitnu ulogu u procesima koji bi uskoro mogli biti velik poticaj za daljnji razvoj hrvatske obrambene industrije.

Koja je uloga MINGO-a kad je riječ o obrambeno-sigurnosnom gospodarskom i znanstvenom sektoru te europskim strukturnim i investicijskim fondovima?
Zadaća Ministarstva gospodarstva bila je programiranje Tematskog cilja 1 unutar usvojenog Operativnog programa Konkurentnost i Kohezija 2014. – 2020. koji se tiče istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. U okviru tog Tematskog cilja Ministarstvo gospodarstva programiralo je cjelokupan Tematski cilj, a dva najvažnija tijela koja će provoditi predviđene aktivnosti bit će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje će uglavnom biti fokusirano na znanstvenu zajednicu i mjere usmjerene prema javnim znanstvenim organizacijama, te Ministarstvo gospodarstva koje će biti fokusirano na potporu ulaganjima u istraživanje i tehnološki razvoj namijenjen poslovnom sektoru. U okviru naših obveza i aktivnosti jedan je od glavnih fokusa bio približiti mogućnost financiranja projekata iz europskih fondova upravo tvrtkama iz obrambenog sektora. Naravno, to se može učiniti jedino putem projekata dvojne namjene. Konačan cilj svih predviđenih aktivnosti treba biti neki novi proizvod ili usluga, odnosno istraživački rezultati trebaju se pretakati u realni sektor. Neće se financirati istraživanja za koja nemamo jasnu aplikaciju u realnom sektoru.

Koliko su projekti dvojne namjene značajni za ukupan razvoj EU-a i zastupljeni u programu Europa 2020, strategiji razvoja Unije do navedene godine?
U prošlom programskom razdoblju, tj. prvom razdoblju provedbe razvojne strategije, takvi se projekti nisu previše poticali. Obrambena industrija i mogućnost financiranja tvrtki iz tog sektora bili su svojevrstan bauk. Svi govorimo da su obrana i sigurnost bitni, na njima se inzistira. Suprotno tomu, obrambeni proračuni mnogih članica kontinuirano su se smanjivali pa tako ni tvrtke iz obrambene industrije nisu imale dovoljnu mogućnost korištenja fondova. No, u ovom razdoblju, koje je započelo 2014., stečeni su preduvjeti da se mogućnosti financiranja ipak prilagode i obrambenoj industriji, upravo putem ulaganja u istraživanje i razvoj projekata dvojne namjene.

Mogu li projekti biti značajni za cjelokupno gospodarstvo i industriju?
Radili smo i neka istraživanja. Izvrstan je primjer Izrael koji jako dobro koristi svoje razvijene vojne tehnologije i obrambenu industriju u civilne svrhe. Analizom sektora i animacijom sektora putem osnovanog Klastera konkurentnosti obrambene industrije, vidjeli smo da i naše tvrtke imaju velik razvojni kapacitet i mogu imati razvojnu intenciju prema dvojnoj namjeni. Primjerice, razvoj novog materijala koji se može aplicirati i na držak pištolja ali i na upravljač bicikla, razvoj komponenti kacige koje mogu biti primjenjive i za vojnu i za vatrogasnu kacigu, samo su neki primjeri… Tvrtke su to dobro prepoznale i mislim da Hrvatska ima velik potencijal. Što se tiče MINGO-a, natječaji za fondove EU-a koje ćemo uskoro objaviti bit će primjereni svim kategorijama tvrtki, malim, srednjim i velikim. Nećemo gledati na kojem osnovnom području tvrtke djeluju, zanimaju nas isključivo projekti. Bitno je naglasiti da, što se tiče projekata dvojne namjene, svi moraju biti usklađeni s istraživačkim temama definiranim u budućoj Strategiji pametne specijalizacije RH.

Koliko je obrambena industrija upoznata sa Strategijom i drugim detaljima vezanim uz fondove?
Dobro smo animirali cijeli sektor obrambene industrije. Mogu pouzdano reći da je cjelokupan sektor jako dobro animiran putem Klastera konkurentnosti obrambene industrije. Upravo zahvaljujući djelovanju Klastera, u Strategiji je prepoznato područje Sigurnost, koje se dijeli na Cyber sigurnost, Tehnologije dvojne namjene i Protuminski program. Republika Hrvatska trenutačno je jedinstvena u Europi po tom tematskom području. Naše je Ministarstvo vidjelo da imamo jak obrambeni sektor i tvrtke koje se bave sigurnošću i morali smo naći način da im pomognemo oko fondova. No, trebali smo ih na neki način uvezati i jedan od alata bili su upravo naši klasteri konkurentnosti. Obrambeni smo osnovali u svibnju 2013., za sve tvrtke koje su se prepoznale u tom području, s ciljem da nam predstave čime se točno bave, u kojem se pravcu žele razvijati i kako im možemo pomoći u budućim natječajima za fondove.

Vrlo je zanimljiva ta posebnost Hrvatske među strategijama zemalja EU-a po tematskom području Sigurnost…
Mislim da ćemo biti veliko iznenađenje za EU. Način na koji je Unija željela približiti obrambeno-sigurnosni sektor fondovima bio je zamišljen i stavljen na papir, međutim, nije u punoj mjeri operativno zaživio. Mi to možemo promijeniti. Dobro je što je EDA-inu natječaju o kojem ste pisali pristupilo više hrvatskih tvrtki te bilo voljno ulagati u istraživanja i razvoj. Djelatnici EDA-e bili su iznenađeni načinom na koji smo složili čitavu priču i to ćemo, kao pozitivan primjer, predstaviti na velikoj konferenciji o tehnologijama dvojne namjene koju će u listopadu organizirati Europska komisija.

MORH je sudjelovao u provedbi natječaja koji je raspisala EDA. Koliko je njegov doprinos značajan i za buduće projekte?
Vrlo je bitno što je MORH prepoznao značaj projekata i što podupire obrambenu industriju. Interesom za njihove proizvode daje im referenciju. Mi ćemo i dalje surađivati s MORH-om te poticati ulazak budućih proizvoda, koji će nastati uz pomoć fondova, u uporabu u OSRH. Važno je da MORH prepozna razvojna ulaganja naših tvrtki i omogući im pristup unutar svojeg djelovanja – dobar su primjer višegodišnji ugovori o nabavi s našim proizvođačima. Sad moramo prepoznati i podržati neke buduće proizvode naših tvrtki koji bi zaista mogli biti iznenađenje na globalnoj razini. Bit će još EDA-inih natječaja, Agencija će za njih povećati proračun.

Znamo da sad govorimo o strukturnim fondovima EU-a, ali možete li nam reći o kojim je i kolikim sredstvima riječ?
Osnovna lokacija iz koje MINGO osigurava novac za natječaje dolazi putem Tematskog cilja 1 koji sam već spomenuo, u Operativnom programu to su investicijski prioriteti 1b i 1b2. Ondje su alocirana sredstva od oko 600 milijuna eura do 2020. godine, a alokaciju dijeli Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo znanosti. Od toga je 300 milijuna namijenjeno prema gospodarstvu upravo kroz alokaciju Ministarstva gospodarstva i to u svih pet područja pametne specijalizacije. Uz sigurnost, ta su područja zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost te prehrana i bioekonomija. Bit će vrlo zanimljivo koliki će dio sredstava na natječajima povlačiti određena područja. Osnovni korisnici koji će se moći javljati na natječaje Ministarstva gospodarstva bit će poslovni subjekti, no naravno da oni mogu u okviru projekata surađivati s fakultetima, zavodima ili sličnim institucijama. Vezano uz udio Ministarstva znanosti, on će biti više usmjeren ka znanstveno-istraživačkom sektoru, javnim znanstvenim organizacijama koje će također moći, uz obvezno usklađivanje sa Strategijom pametne specijalizacije, povući novac za projekte iz područja Sigurnost.
Kako pomažete tvrtkama uoči natječaja?
Objavili smo kako će izgledati određeni pozivi za pokazivanje interesa za projekte istraživanja i razvoja te smo ih na web-stranicama MINGO-a predstavili zainteresiranoj javnosti. Što se tiče potpore u pripremi projekata, prati nas Hrvatska gospodarska komora koja će čim krenu prvi natječaji otvoriti svoje vaučere za potporu tehničkoj pripremi projekata, vrijednosti do 10 000 kuna. MINGO će također podupirati pripremu projekata putem svojih klastera konkurentnosti. U tom će kontekstu Klaster obrambene industrije uz potporu Ministarstva gospodarstva tijekom 2015. osigurati alokaciju sredstava kojom ćemo podupirati tehničku pripremu projekata od nacionalnog interesa.

Kad kreću prvi natječaji?
Sve je povezano sa Strategijom pametne specijalizacije RH, ali još ju nije formalno odobrila i usvojila Europska komisija. Očekujemo odobrenje i onda otvaramo natječaj. Prvi će, projicirali smo, ići sredinom listopada. Jedan će biti za potporu poslovnom sektoru vezano uz ulaganja u istraživanje i razvoj, vrijednosti oko 100 milijuna eura, a drugi za centre kompetencije, istraživačko inovacijsku infrastrukturu koja bi podupirala poslovni sektor, vrijednosti 105 milijuna eura. Oba će natječaja biti objavljena na hrvatskom jeziku. Postupak prijave i ocjenjivanja projekata bit će dovoljno jasno opisan te nastojimo maksimalno skratiti vrijeme od trenutka prijave do isplate prvih sredstava. Natječaji će biti kontinuirano otvoreni, ne nekoliko mjeseci, nego do potpunog iskorištavanja sredstava. Pojedine tvrtke mogu prijaviti koliko god projekata žele, bitno je samo da se aktivnosti projekata ne preklapaju. Primjerice, za jedan stroj za razminiranje može se odvojeno aplicirati za upravljački sustav ili za gusjenice. Mislim da će neki hrvatski projekti biti veliko iznenađenje u Europi!
Postoji li projekcija još nekih natječaja?
Kako stvari stoje, nakon natječaja u listopadu, koji će se horizontalno odnositi na svih pet prepoznatih područja pametne specijalizacije, vidjet ćemo koliko će koje odabrano područje specijalizacije povlačiti odnosno apsorbirati sredstava – to će nam biti glavni indikator koliko smo pogodili područja specijalizacije za poslovni sektor. Kad sublimiramo te podatke, plan je da 2017. otvorimo natječaje prema tematskim područjima u kojima ćemo najveće alokacije davati upravo tematskim područjima koja će se pokazati najuspješnijim u povlačenju sredstava. Moguće je da to bude upravo sigurnost.


Klaster obrambene industrije će uz potporu Ministarstva gospodarstva tijekom 2015. sigurno osigurati alokaciju sredstava kojom ćemo podupirati tehničku pripremu projekata od nacionalnog interesa.
Mislim da ćemo biti veliko iznenađenje za EU. Način na koji je Unija željela približiti obrambeno-sigurnosni sektor fondovima bio je zamišljen i stavljen na papir, međutim, nije u punoj mjeri operativno zaživio. Mi to možemo promijeniti. Dobro je što je EDA-inu natječaju o kojem ste pisali pristupilo više hrvatskih tvrtki te bilo voljno ulagati u istraživanja i razvoj. Djelatnici EDA-e bili su iznenađeni načinom na koji smo složili čitavu priču i to ćemo, kao pozitivan primjer, predstaviti na velikoj konferenciji o tehnologijama dvojne namjene koju će u listopadu organizirati Europska komisija.
U prošlom programskom razdoblju, tj. prvom razdoblju provedbe razvojne strategije, takvi se projekti nisu previše poticali. Obrambena industrija i mogućnost financiranja tvrtki iz tog sektora bili su svojevrstan bauk. No, u ovom razdoblju, koje je započelo 2014., stečeni su preduvjeti da se mogućnosti financiranja ipak prilagode i obrambenoj industriji, upravo putem ulaganja u istraživanje i razvoj projekata dvojne namjene.


Domagoj VLAHOVIĆ, snimio Tomislav BRANDT