Poboljšali smo uvjete života i rada te gotovo sve objekte na poligonu renovirali…

Središte za borbenu obuku brojčano je mala postrojba Zapovjedništva za obuku i doktrinu, ali vojnici, dočasnici i časnici imaju velika iskustva iz Domovinskog rata i međunarodnih vojnih operacija koja u postrojbi primjenjuju kroz temeljit pristup i dobru organizaciju svakodnevnih zadaća koje se pred njih postavljaju

Središte za borbenu obuku Zapovjedništva za obuku i doktrinu “Fran Krsto Frankopan” nedavno je obilježilo 16. obljetnicu ustrojavanja. Tim smo povodom razgovarali s njegovim zapovjednikom brigadirom Mariom Lilićem o najvažnijim vježbama koje će ove godine biti provedene na našem najvećem vojnom poligonu, “Eugen Kvaternik” na Slunju. Brigadir Lilić rekao je i koji su sve infrastrukturni radovi obavljeni na poligonu, naglasivši pritom kako su gotovo svi tamošnji objekti renovirani.

Koja je vježba provedena prošle godine na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” bila najzahtjevnija?

Prošle je godine na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” bilo dosta aktivnosti, bojnih gađanja, vojnih vježbi, ali najzahtjevnija i najveća bila je Velebit 18 – Združena snaga. Na poligonu je bio i vatreni završetak te vježbe, gdje su demonstrirane napadne operacije i na kojem je sudjelovalo 1100 pripadnika uz više desetaka tenkova, oklopnih vozila Patria, transportera. Gađano je iz helikoptera, Panzer haubica PzH 2000, višecijevnih lansera raketa, haubica, minobacača, protuoklopnog i osobnog naoružanja. Na Slunju je bilo formirano i Zapovjedništvo snaga Sjever. Ondje je bilo izmješteno Zapovjedništvo Hrvatske kopnene vojske na čelu sa zapovjednikom general-bojnikom Sinišom Jurkovićem.

Koje su sve aktivnosti predviđene za ovu godinu? Koju biste vježbu izdvojili kao najveću i najzahtjevniju?

Za ovu su godinu na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” planirane provedbe triju vježbi na zemljištu satnijskih timova sa sustavom MILES IWS u organizaciji Središta za borbenu obuku, kao ključne obučne aktivnosti u svibnju, srpnju i studenom. Istaknut ću i dvije međunarodne vojne vježbe koje su šireg spektra organizacije i provedbe, a to su Immediate Response 19 i Swift Response 19. Vježba Immediate Response tradicionalna je vježba članica inicijative A5, koja se provodi svake druge godine. Bit će provedena tijekom svibnja i lipnja, a riječ je o jednoj od najvećih međunarodnih vježbi dosad provedenih na vojnom poligonu na Slunju. Provodit će se također na prostoru Slovenije i Mađarske, a glavnina snaga, koja iznosi gotovo 1200 sudionika s oko 100 vozila, nalazit će se na poligonu na Slunju. Na samoj će vježbi uz pripadnike Hrvatske vojske sudjelovati pripadnici iz 13 savezničkih zemalja. Bit će smješteni na poligonu i s njega će se dalje kretati prema Mađarskoj. Od ostalih vojnih vježbi jednu bih izdvojio kao najzahtjevniju u organizacijskom i provedbenom smislu, a to je TVBG Puma 19 kao glavni obučni događaj HKoV-a za ovu godinu.

Koliko je teško koordinirati sve vježbe koje se provode na vojnom poligonu i uskladiti ih sa svakodnevnim aktivnostima s obzirom na to da je poligon mjesto na kojem stalno rade i borave postrojbe HKoV-a?

Na temelju godišnjeg plana uporabe poligona, koji temeljem ulaznih dokumenata i zahtjeva izrađujemo u studenom za iduću godinu, izrađuje se tromjesečni plan uporabe u kojem se vide točni parametri aktivnosti koja se provodi na poligonu, odnosno vrijeme, broj sudionika, mjesto i aktivnost koja će se provoditi. Također, svakodnevno imamo koordinacije postrojbi na aktivnostima i postrojbi stalno smještenih na poligonu, a koje vodimo ja kao zapovjednik poligona ili moj zamjenik. Na njima se definiraju aktivnosti za nastavak tekućeg dana te za idući dan. Činjenica je da u jednom danu imamo više aktivnosti na više lokacija, kao što su vojne vježbe, bojna gađanja, pa čak i noćna gađanja iz oklopnih vozila Patria ili helikoptera Kiowa Warrior i slično. Sve te aktivnosti prati službujući vojnog poligona i koristeći sustav veza koordinira s ostalim aktivnostima koje se ondje provode. Izradu svih planova uporabe, gdje se planira do u sat svaka aktivnost na poligonu, provodi Pododsjek za planiranje uporabe poligona pri Operativnom odsjeku SBO-a.

Koji su infrastrukturni zahvati na području vojnog poligona obavljeni prošle, a koji su u planu za ovu godinu?

Prije svega moram spomenuti 2017., kad je Hrvatska kopnena vojska sama izmjestila jedan od montažnih objekata i izgradila crkvu. Sve radove obavili su isključivo naši djelatnici, njih 11 – dva iz sastava Puma, dva iz sastava samohodne haubičke bitnice, a ostali su bili iz Središta za borbenu obuku. Crkvu smo izgradili za točno šest mjeseci. Na tragu smjernice potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića puno radimo općenito na poboljšanju uvjeta života i rada. Podignuli smo visoko letvicu što se tiče samih uvjeta na poligonu, posebno smještaja. Gotovo sve objekte smo renovirali. Prošle smo godine sami, a pritom mislim prije svega na dočasnike SBO-a kojima za to odajem priznanje i zahvaljujem, renovirali i glavnu nadzorno-propusnu postaju te objekte 550, 549, 75, 76, 77. U protekle tri godine proveli smo inženjerijsko čišćenje šikare na središnjem dijelu, u dijelu provedbe taktičkih vježbi s bojnim gađanjima na širem području Tuka, uredili kompleks pješačkih strelišta u Močilima (TP JUG), uredili područje za zrakoplovno strelište te uredili metne situacije za gađanja borbenih zrakoplova i borbenih helikoptera Kiowa Warrior u TP-u CENTAR, uredili prostor novog uništavališta UbS-a “Drenovica”, što uključuje čišćenje šikare, izradu putova i ograđivanje područja, obnovili upravljačke tornjeve na strelištima “Koturevo”, “Božići” i “Poljane”. Osim toga, uredili smo protuoklopno-raketno strelište “Koturevo” radi stvaranja uvjeta za gađanje pokretnih meta. Što se tiče smještaja, ističem proširenje kapaciteta za VIP smještaj u nekoliko objekata za 28 ležajeva, izgradnju smještajne jedinice u cjelini “B” za postrojbe koje dolaze na poligon s oko 200 ležajeva i kompletnim sanitarnim čvorom, obnovu smještajne jedinice u cjelini “C” u dvama objektima s oko 250 ležajeva i kompletnim sanitarnim čvorom, obnovu smještajne jedinice u cjelini “D” s oko 150 ležajeva te potpunu obnovu objekta za nadzorno-propusnu postaju (NPP-1) na glavnom ulazu u poligon. Za ovu je godinu planirano uređenje sanitarnog čvora u cjelini “D” NKO spremnosti za prihvat snaga na MVV-u Immediate Response 19, obnova smještajnog objekta 401 s 35 ležajeva više kategorije smještaja za ustrojavanje zapovjednog mjesta razine bojne te postavljanje i uređenje triju kontejnera za spremišta protupožarne opreme na trima lokacijama. Ističem i uređenje taktičkih pravaca s četirima prilaznim putovima na području budućeg višenamjenskog strelišta “Vukelići-Tuk” kao prve faze njegove izgradnje, uređenje i sanaciju cesta u TP-ima CENTAR i JUG, izgradnju tornja za obuku JTAC-a i prednjih zračnih kontrolora na promatračnici “Debela glava”, uređenje prostora u “B” cjelini za izgradnju smještajnog objekta s oko 400 ležajeva planiranu za iduću godinu.

Koja se inačica simulacijskog sustava MILES 2000 trenutačno koristi? Može li se on koristiti na novim sustavima kao što je Panzer haubica ili Patria s oružnom stanicom 30 mm?

Sustav MILES naš je najvažniji alat za provedbu vježbi na zemljištu i ocjenjivanje satnijskog tima. Koristimo osobni sustav naoružanja MILES IWS (Individual Weapon System) i imamo komplet za vježbu jednog satnijskog tima. Također imamo sustave za Patrije koji se mogu koristiti i na nepokretnim ciljevima kao što su bunker, zgrada i slično. Za tenk M-84 imamo komplete, od kojih su svi ispravni, a za PzH 2000 nemamo komplete niti imamo saznanja postoje li.

Koristi li se simulacijski sustav MILES 2000 i na drugim poligonima?

Sustav MILES 2000 ne koristi se ni na jednom drugom poligonu u kompletnom sastavu, nego samo sustav za osobni komplet s opremom za resetiranje/poništavanje.

Poligon “Eugen Kvaternik” glavni je poligon za bojna gađanja, a istodobno je u većem dijelu prirodni rezervat. Na koji se način vodi briga o očuvanju okoliša?

Očuvanje okoliša na poligonu temelji se na Studiji utjecaja na okoliš za vojno vježbalište “Eugen Kvaternik” Slunj iz listopada 2003., koju je izradio Urbanistički institut Hrvatske. Činjenica je da na prostoru koji pokriva vojni poligon imamo bogatstvo prirodnih resursa. Tu je rijeka Mrežnica, koja izvire na poligonu i protječe kroz njega u duljini od 15 kilometara, zatim šume i šumsko zemljište površine 18 500 ha, zatim su tu prirodna staništa divljači. Zbog toga se posebna pažnja u fazi planiranja vojnih aktivnosti posvećuje pripremi u svrhu preventivnog djelovanja. Precizno se definiraju sve smjernice, postupci, ograničenja, zabrane i postupanja s ciljem ugradnje u sve potrebne dokumente svake vojne vježbe kao i Elaborata vojnog poligona da ne bi došlo do ugroze niti jedne sastavnice okoliša.

Ministarstvo obrane stoga kontinuirano uz potporu OSRH, drugih nadležnih tijela te ovlaštenih tvrtki provodi mjere zaštite te prati stanje okoliša od 2006. godine, i to kvalitetu zraka, vode, tla te floru i faunu. Studijom i stalnim monitoringom dokazano je kako je opće stanje okoliša zadovoljavajuće, a vojne aktivnosti koje se provode nemaju negativan učinak na okoliš i ljude ni na samom poligonu ni izvan njega.

Kakav je odnos s lokalnom zajednicom s obzirom na to da je poligon u blizini naseljenog mjesta?

Pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske koji rade i borave na vojnom poligonu na Slunju u svakom su trenutku spremni na suradnju s lokalnom zajednicom. Bilo da je riječ o humanitarnim akcijama darivanja krvi, pomoći u vremenskim nepogodama, pomoći u izgradnji cesta, svim ostalim oblicima pomoći, nastojimo biti na raspolaganju. Velik broj pripadnika i pripadnica koji rade na poligonu, bilo kao djelatne vojne osobe, bilo kao državni službenici i namještenici, ima prebivalište na području grada Slunja. To je još jedan pokazatelj kako OSRH omogućuje lokalnom stanovništvu osiguranje egzistencije radom na poligonu. Ta se suradnja razvija još od Domovinskog rata, u kojem su mnogi sinovi slunjskog kraja dali svoj obol u obrani suvereniteta domovine, da ne spominjem pijetet prema svim žrtvama koje su dale živote za slobodu. Ono što danas nastojimo izgraditi suradnja je sa svim institucijama na području grada Slunja i drugih jedinica lokalne samouprave koje graniče s poligonom.

Kakav je interes pripadnika OSRH za rad u SBO-u?

Kao zapovjednik Središta za borbenu obuku na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” moram reći da je interes pripadnika za rad u samom Središtu velik te je važan za rad i napredak poligona kao i cjelokupnih Oružanih snaga.

Pripadnici SBO-a različitih su generacija. Među njima istaknuo bih one najbitnije, naše branitelje, koji su bili kamen temeljac stvaranja naše domovine i naposljetku su je i stvorili, a još su uvijek u radnom odnosu. Svoje bogato ratno iskustvo, stečeno teorijsko znanje, a i ono najvažnije – praktično, nesebično prenose na mlađi kadar, na buduće časnike, dočasnike i vojnike. Mnogi branitelji, uključujući i državne službenike i namještenike, koji su i dandanas u sustavu, njih čak 80 posto po završetku rata dodatno se obrazovalo i osposobljavalo za ključna mjesta koja su potrebna samom Središtu, što na vojnim tečajevima, što u civilnim tijelima. O našim braniteljima, koji su aktivni i danas, možemo reći samo riječi hvale što svoje iskustvo, znanje i praksu nesebično ostavljaju mladim generacijama – nasljednicima koji stasaju u OSRH.

Osim branitelja, imamo i mladi kadar. Najčešće su to djeca hrvatskih branitelja, koja su po uzoru na oca ili djeda došla raditi u SBO, jer to je njihov poligon, njihov grad o kojem su im očevi govorili – što se događalo dok su prolazili tim stazama za vrijeme rata, a i nakon završetka vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je grad oslobođen od agresora na teritoriju RH. Napominjem da imamo i primjeran broj žena, čak 15 posto. Odnos je profesionalan i nadasve poželjan za svaku strukturu, a posebno za vojnikinje. Kao zapovjednik ponosan sam na svakog djelatnika Središta za borbenu obuku, ali, ipak je najzaslužniji rad naših branitelja – njihov ratni put, te nakon rata izvršavanje ključnih zadaća u provedbi međunarodnih vojnih vježbi kojih je u proteklih 15 godina bilo više od 50. Velik je doprinos također dan izgradnji, obnovi i uređenju vojnog poligona kao i izgradnji infrastrukture za što bolju provedbu svake međunarodne vojne vježbe i obuke jer i ovo je područje Europske unije u kojem adekvatno s vrhunskom opremom možemo primiti svakog vojnog izaslanika, sve članice NATO-a, kao i ostale partnerske zemlje. Središte za borbenu obuku brojčano je mala postrojba Zapovjedništva za obuku i doktrinu, ali vojnici, dočasnici i časnici imaju velika iskustva iz Domovinskog rata i iz međunarodnih vojnih operacija, koja u postrojbi primjenjuju kroz temeljit pristup i dobru organizaciju svakodnevnih zadaća koje se pred njih postavljaju.

Martina Butorac

snimio Tomislav Brandt