Dubrovnik – početak uspona
Usprkos svim turbulentnim događajima, može se zaključiti da je konac XII. stoljeća Dubrovnik dočekao kao uspješna komuna. Uspostavio je trgovačke veze sa susjednim, ali i udaljenim državama i gradovima
Usprkos svim turbulentnim događajima, može se zaključiti da je konac XII. stoljeća Dubrovnik dočekao kao uspješna komuna. Uspostavio je trgovačke veze sa susjednim, ali i udaljenim državama i gradovima
Britanski vojnici, zbog iznimno uočljivih odora, bili su vrlo dobre mete protivničkim strijelcima u dvama burskim ratovima. S druge strane, Buri su se prilagodili okolišu neutralnom bojom odora ili obične civilne odjeće Kako znamo iz prethodnih …
Nakon konačnog crkvenog raskola, papa Nikola II. odlučio je pokrenuti promjene u Rimokatoličkoj crkvi. Na hrvatskim je prostorima za reforme bio zadužen opat Majnard Sredinom XI. stoljeća u Europi je trajao intenzivan proces razdvajanja istočne …
U Etnografskom muzeju u Zagrebu, povodom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU-a, održava se izvanredna vojnopovijesna izložba o hrvatskim ratnicima iz XVI. i XVII. stoljeća. U prvom je planu ipak ime Janka Šajatovića Krabata, žumberačkog …
Od druge pol. XVIII. stoljeća vojne odore u Europi, posebno konjaničke, postaju sve šarenije, a različiti umjetnički stilovi uvelike su utjecali i na dizajn opreme Najotmjeniji pripadnici novovjekovnih europskih konjaničkih postrojbi bili su …
Vladavina jednog od najpoznatijih hrvatsko-ugarskih kraljeva tijekom srednje trećine XIII. stoljeća obilježena je jačanjem uloge monarha, reformama državne uprave, kulturnim utjecajima među dijelovima kraljevstva te proširenjem sustava …
Među europskim kopnenim postrojbama raznovrsnom se i živopisnom odjećom isticalo konjaništvo, čime se dodatno davalo na važnosti rodu koji je od početka srednjeg vijeka smatran elitnim
Prihvaćanje kršćanstva uvjetovalo je daljnji razvoj srednjovjekovne hrvatske države, kao i njezinu legitimaciju u tadašnjoj Europi
Prvo uspješno uvođenje odora u stajaću vojsku bilo je moguće tek nakon Tridesetogodišnjeg rata, a trend koji je utemeljio François Michel de Louvois brzo će slijediti i druge europske zemlje
Budući da još uvijek nije poznato odakle su Hrvati stigli na današnje prostore, ne iznenađuje da se u našoj historiografiji javlja nekoliko različitih teorija